Digitalna revolucija: Kako je pandemija promijenila mogućnosti Njemačke!

Digitalna revolucija: Kako je pandemija promijenila mogućnosti Njemačke!

Pandemija COVID-19 nije samo uzdrmala globalnu ekonomiju, već je pokrenula i neumoljive procese digitalizacije. Posebno se u njemačkom kontekstu postavilo pitanje koliko je ova iznimna situacija utjecala na digitalne vještine građana. Sveobuhvatna studija koju su proveli profesori sa Sveučilišta Duisburg-Essen nudi nove perspektive digitalnog razvoja u ovo vrijeme.

U 2020., kada su prve videokonferencije često započinjale pitanjem “Čuješ li me?” digitalni rad još uvijek nije bio uobičajen u Njemačkoj. Istraživanje koje je provedeno u Interdisciplinarnom centru za istraživanje obrazovanja (IZfB) u sklopu istraživačkog fokusa ForBilD – „Obrazovanje u digitalnom svijetu“ obuhvatilo je 1143 osobe u dobi od 18 do 87 godina koje redovito koriste internet. Rezultati su nedavno predstavljeni na CHI konferenciji o interakciji čovjeka i stroja i pokazuju da su mnogi Nijemci značajno poboljšali svoje digitalne vještine tijekom karantene.

Različiti napreci u digitalnim vještinama

Studija pokazuje da su posebno mladi, muški, dobro obrazovani ljudi koji žive u gradovima značajno napredovali. Dok su druge društvene skupine također učile vještine, tamo je rast bio manje izražen. Medijski psiholog Neubaum, koautor studije, naglašava da su se ispitanici koji su proširili svoje vještine ne samo osjećali sigurnije, nego i usamljenije. Ovi ambivalentni osjećaji pokazuju da digitalna komunikacija ne može u potpunosti zadovoljiti društvene potrebe.

Pandemija je dovela i do infodemije u kojoj su torentima kružile istinite i lažne informacije. Ispitanici su izrazili potrebu za boljim razlikovanjem vjerodostojnih od sumnjivih izvora. Ovi nalazi naglašavaju odgovornost škola i politike u obuci digitalnih vještina.

Digitalna uključenost kao ključ uspjeha

Veza između digitalne uključenosti i gospodarskog uspjeha je neporeciva. Prema Rolandu Bergeru, kompetencija u bavljenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom ima presudan utjecaj na privatno i gospodarsko područje života. Digitalna uključenost smatra se ekonomskim "omogućivačem" koji ne samo da olakšava pristup tržištima, već ima i pozitivan učinak na društveni život. Tvrtke koje su patile od neadekvatne digitalne infrastrukture tijekom pandemije doživjele su značajne gubitke prihoda, naglašavajući potrebu za društvom "spremnim na digitalne tehnologije".

Razvoj indeksa digitalne uključenosti (RB DII) omogućio je sustavno ispitivanje digitalne uključenosti. Ovaj se indeks temelji na čimbenicima kao što su pristup digitalnoj tehnologiji i digitalna pismenost stanovništva. Između 2017. i 2020. sve su zemlje, osim Sudana, zabilježile porast indeksa digitalne uključenosti.

U kontekstu pandemije, važnost digitalnih medija kao sredstva komunikacije s ciljem održavanja društvenih kontakata postala je sve jasnija. Digitalizaciju u obrazovnom sektoru promicao je „Digitalni pakt za škole“, iako ne bez primjetnih nedostataka u infrastrukturi koji su naglašavali potrebu za digitalnom transformacijom.

Intenzivirala se rasprava o temeljnim digitalnim pravima. Vodeće osobe poput Heika Maasa tvrde da je katalog osnovnih digitalnih prava neophodan kako bi se odgovorilo na izazove sve više digitaliziranog društva. Pandemija je jasno pokazala da se digitalizacija ne može shvatiti kao privremeni fenomen, već kao temeljni proces koji će održivo promijeniti društvo.