Osvrt na Rüdigera Frohna: Život u službi pravde!

Osvrt na Rüdigera Frohna: Život u službi pravde!

Rüdiger Frohn, rođen 1950., krenuo je važnim životnim putem koji ga je od Ruhrskog sveučilišta u Bochumu odveo do najviših vrhova njemačke politike. Nakon studija prava na Sveučilištu u Bochumu, gdje ističe da obuka nije zahtijevala privatne učitelje, Frohn je svoju karijeru suca započeo 1979. godine. Ta akademska podloga stvorila je odličnu osnovu za njegovu kasniju političku karijeru, započetu 1980-ih.

Njegova politička karijera uzletjela je 1985. kada je premješten u Državnu kancelariju Sjeverne Rajne-Vestfalije pod premijerom Johannesom Rauom. Samo desetljeće kasnije, 1995., postao je državni tajnik i šef Ureda državnog ureda. Od 1999. do 2004. Frohn je bio šef Ureda saveznog predsjednika. U to vrijeme nije bio odgovoran samo za vođenje ureda, već i za predstavljanje Njemačke u raznim društvenim i političkim pitanjima.

Savjet za buduće generacije

Osvrćući se na vrijeme koje je proveo kao student, Frohn daje važne savjete sadašnjim studentima. Smatra da je ključno poticati znatiželju i kritičko mišljenje. Naglašava da studenti trebaju postaviti jasne ciljeve i marljivo ih slijediti. Ističe i odgovornost koju nosi akademska sloboda i društveni angažman. Tijekom njegovog boravka na Sveučilištu Ruhr, obuka nije samo promovirala pravno znanje, već i svijest o društvenom utjecaju prava.

Frohn se rado sjeća svog studija koji je karakterizirao intenzivan rad u pravnoj knjižnici i vršnjačko učenje. Naglasci nisu bili samo akademski izazovi, već i druženja s kolegama studentima koji su zajedno slavili i uživali u dobroj hrani u kantini. Takva su iskustva oblikovala ne samo njegovu akademsku karijeru, već i njegov ljudski razvoj.

Akademska sloboda i odgovornost

Akademska sloboda, pojam duboko ukorijenjen u povijesti sveučilišta, opisuje ne samo slobode nego i odgovornosti za sveučilišta, nastavnike, administraciju i studente. Ovaj pojam ima povijesne korijene u drevnoj Platonovoj akademiji i nastavio se razvijati stoljećima, osobito tijekom reformacije i prosvjetiteljstva. U Njemačkoj je ovo načelo ukorijenjeno u Temeljnom zakonu, gdje potvrđuje slobodu istraživanja i slobodu studiranja.

Posebna pozornost posvećena je trenutnoj situaciji akademske slobode u Njemačkoj, koja je pala na 27. mjesto na Indeksu akademske slobode 2025. To otvara pitanja u vezi s neovisnošću sveučilišta, posebno u kontekstu modela javnog i privatnog financiranja. Prema Temeljnom zakonu, sveučilišta su autonomna, što im dopušta određeni stupanj slobode u imenovanju novih profesora iu financijskom planiranju. Međutim, ova se autonomija mora odvagnuti u odnosu na potencijalne ovisnosti, kao što je financiranje treće strane, što bi moglo ugroziti akademsku slobodu.

Frohn izražava želju da Ruhrsko sveučilište Bochum nastavi postojati kao oslonac za budućnost, znanstvenu izvrsnost i obrazovnu jednakost u narednim godinama. Želio bi vidjeti kontinuiranu predanost Ruhrskoj regiji, kao i globalnim izazovima koji su danas posebno relevantni. To predstavlja nadu ne samo za sveučilište, već i za buduću generaciju studenata.