Usamljenost među mladima: Tiha kriza u Njemačkoj!

Usamljenost među mladima: Tiha kriza u Njemačkoj!

U Njemačkoj se između 13 i 18 posto mladih osjeća usamljeno. Ovo opisuje nesklad između stvarnih društvenih odnosa i potreba koje ti mladi ljudi imaju. O ovoj se temi intenzivno raspravljalo tijekom SO LONELY! simpozij koji se održao u Hannoveru od 2. do 4. srpnja 2025. Osmislila ga je prof. dr. Susanne Bücker sa Sveučilišta Witten/Herdecke inicirala ga je i okupila oko 50 međunarodnih stručnjaka iz znanosti, politike, prakse i gospodarstva. [uni-wh.de] izvještava da je simpozij bio dio tematskog tjedna “Dragulj/usamljenost” koji sponzorira Zaklada Volkswagen. Glavni fokus bio je na posebnim izazovima usamljenosti u djetinjstvu, adolescenciji i prijelazu u odraslu dob.

Rasprave u Hannoveru ispitivale su usamljenost na interdisciplinaran način. Tri su uvodna predavanja posvećena različitim aspektima istraživanja usamljenosti. Prof. dr. Luc Goossens s KU Leuven osvrnuo se na povijesni razvoj istraživanja usamljenosti, dok je prof. dr. Pamela Qualter sa Sveučilišta u Manchesteru istaknula važnost međusektorskih strategija. Prof. dr. Astrid Kemperman s Tehnološkog sveučilišta u Eindhovenu analizirala je utjecaj okolišnih čimbenika na usamljenost. Općenito, svi su se složili da treba još puno toga nadoknaditi u istraživanju usamljenosti među djecom i mladima. bpb.de ističe kako se usamljenost često netočno povezuje samo sa starijim osobama, dok su osobito mladi često pogođeni nedostatkom društvenih kontakata.

Dinamika samoće

Tijekom simpozija istaknuto je kako usamljenost kod mladih nije samo posljedica društvenih deficita, već ovisi i o kvaliteti odnosa. Studije pokazuju da se tinejdžeri osjećaju usamljenije kada provode vrijeme s roditeljima, a manje kada su u društvu svojih vršnjaka. Društvena nesukladnost i iskustva diskriminacije također mogu dovesti do povećanog osjećaja usamljenosti. Pandemija korone pogoršala je situaciju jer su propisi o udaljenosti i zatvaranje obrazovnih institucija doveli do dramatičnog gubitka društvenih kontakata. Otprilike trećina mladih smatra da je to stresno. [deutschlandfunkkultur.de] napominje da se time osvijestila i važnost društvenih odnosa, pri čemu nije presudan broj kontakata, već njihova kvaliteta.

Petnaesto izvješće savezne vlade o djeci i mladima opisuje balansiranje osobne slobode i društvene pripadnosti kao središnji izazov. Time je još jasnije da usamljenost nije problem samo pojedinca, već problem društva u cjelini. Simpozij je zaključen pozivom na zajednički osjećaj odgovornosti društva, politike i obrazovnog sustava kako bi se razvile ciljane strategije prevencije i intervencije.

Ključni nalazi i radnje

Stručnjaci su naglasili potrebu prilagođavanja mjera za borbu protiv usamljenosti posebno mladima i njihovim životnim situacijama. U raspravama je istaknuta i uloga sportskih klubova i digitalno podržanih intervencija, kao i važnost ciljanog medijskog obrazovanja. Još jedna točka koju vrijedi istaknuti bio je poziv na međunarodnu suradnju među znanstvenicima kako bi se usamljenost pozabavila društvenim i političkim problemom. Deutschlandfunk kultura izvještava da je usamljenost u porastu među mladim odraslim osobama diljem svijeta, dok se smanjuje u drugim dobnim skupinama. Osobito u današnjem svijetu, kada su ekonomske nesigurnosti i iskustva diskriminacije česta pojava, važno je poučiti ljude da je usamljenost dio odrastanja i da postoje načini kako se s njom učinkovito nositi.

Sve u svemu, čini se da je usamljenost među mladima dinamičan i složen fenomen. Kako biste izbjegli kroničnu usamljenost, ključni su stabilni odnosi u djetinjstvu. Da bi to uspjelo, i roditelji i obrazovni sustavi moraju biti uključeni u stvaranje poticajnog okruženja koje uklanja tabue iz samoće i ima preventivni učinak. Zajednička inicijativa i istraživanje također bi trebali aktivno uključiti pogođene kako bi razumjeli njihove potrebe i mogli na njih odgovoriti na ciljani način.