Suche
Mein Konto
Epilepsija: Nova saznanja o misterioznim postiktalnim poremećajima!
Sveučilište u Bonnu istražuje postiktualne poremećaje i njihovu povezanost s epileptičkim napadajima. Najnovije studije pružaju važne uvide.
Epilepsija: Nova saznanja o misterioznim postiktalnim poremećajima!
19. rujna 2025. stižu važne vijesti iz svijeta istraživanja epilepsije. Istraživački tim s Odjela za epileptologiju Sveučilišne bolnice u Bonnu (UKB) u nedavnoj je studiji pretpostavio da postiktivni poremećaji možda nisu izravno povezani s epileptičkim napadajima. Ovi poremećaji su simptomi koji se javljaju nakon napadaja i mogu uključivati simptome kao što su zbunjenost, poteškoće u govoru i razumijevanju te dezorijentiranost. Oboljeli mogu biti u opasnosti da hodaju uokolo dezorijentirani, što je posebno rizično ako su u blizini cesta.
Prof. Michael Wenzel, voditelj studije, objašnjava da je točan odnos između napadaja i ovih postiktalnih poremećaja još uvijek nejasan. Istraživači su pomoću fluorescentne mikroskopije visoke rezolucije, elektrofiziologije i optogenetike dobili uvid u razvoj epilepsije, posebice nakon virusnog encefalitisa. Otkrili su spore valove depolarizacije u hipokampusu, koji bi mogli biti odgovorni za poremećaje položaja, ali ne objašnjavaju same napadaje.
Odnos između napadaja i postikturalnih poremećaja
Spori valovi depolarizacije, poznati iz neuroloških bolesti poput migrene, mogli bi biti ključ za razumijevanje postiktalnih poremećaja. Ovi valovi, koji se obično filtriraju u kliničkom EEG-u, mogu biti češći u hipokampusu nego u neokorteksu. Ovo može objasniti zašto se postiktivni simptomi ponekad javljaju neovisno o epileptičkim napadajima. Izraz "širenje depolarizacije" (SD) opisuje stanje u kojem dolazi do kolapsa potencijala neuronske membrane, što može paralizirati zahvaćenu mrežu nekoliko minuta do sati.
Studija poziva na ponovnu procjenu prethodnih istraživanja koja nisu uzela u obzir SD. Postoji rasprava o tome treba li međunarodni EEG standard modernizirati kako bi ti valovi bili vidljivi u kliničkom EEG-u. Dokazi za SD povezanu s napadajima također su pronađeni u dubokim regijama ljudskog mozga. Takva bi otkrića mogla revolucionirati trenutno razumijevanje interakcije epileptičkih napadaja i postiktualnih poremećaja.
Raznolikost oblika napadaja
Kada je riječ o epileptičkim napadajima, postoji niz prezentacija, podijeljenih u dvije glavne kategorije: generalizirani i parcijalni (žarišni) napadaji. Kod generaliziranih napadaja cijeli je mozak zahvaćen od samog početka. Nasuprot tome, žarišni napadaji javljaju se u određenim područjima mozga.
Unutar ovih kategorija postoje brojne podvrste. Generalizirani napadaji uključuju, na primjer, dramatične grand mal napadaje, koji napreduju u nekoliko faza, kao i kraće i nespektakularne petit mal napadaje. Žarišni napadaji uključuju jednostavne žarišne napadaje, koji se dijele na motoričke i senzorne kategorije, i složene žarišne napadaje, koji su često popraćeni promjenama u ponašanju.
| Vrste napadaja | Opis |
|---|---|
| Syajno | Prolazi i nekoliko kozaza, uključujući auru, toničke i kloničke faze i terminalni san. |
| Malo vremena | Kratki napadi, često u djece, bez konvulzija, karakterizirani gubitkom svijesti. |
| Jednostavni fokalni napadaji | Izazvati trzanje ili abnormalne osjete i određena područja mozga. |
| Složeni fokalni napadaji | Sumračna stanja, često s amnezijom, koja traju od minuta do 20 minuta. |
Ove opsežne informacije o različitim vrstama napadaja i postiktalnih poremećaja naglašavaju složenost epilepsije i potrebu za daljnjim istraživanjem. Dok rezultati studije istraživačkog tima iz Bonna otvaraju nove perspektive, rad na dijagnostici i liječenju epilepsije ostaje središnja briga medicinske zajednice.
Za više informacija o epilepsiji, pogledajte epi.ch i elkezagadzki.blog. Za pojedinosti o trenutnoj studiji posjetite uni-bonn.de.