Istraživanje afektivne svijesti: ključ za mentalno zdravlje?

Istraživanje afektivne svijesti: ključ za mentalno zdravlje?

Trenutno istraživanje na Sveučilištu Witten/Herdecke posvećeno je važnim pitanjima o afektivnoj svijesti i njezinim učincima na mentalno zdravlje. Pod vodstvom Christophera Heinea i prof. dr. Michael Dufner proveli su studiju koja je analizirala 256 sudionika i njihove reakcije na emocionalne slike. Fokus je bio na nesvjesnim reakcijama mišića lica, odnosno mišića zigomaticusa koji potiče osmijeh i mišića corrugatora koji je odgovoran za mrštenje. Prikupljeni podaci pokazuju da ljudi s boljom koordinacijom vlastitih osjećaja i pripadajućih izraza lica mogu preciznije prepoznati emocije kod drugih. “[uni-wh.de] izvještava da bi ovi nalazi mogli pomoći u boljem razumijevanju mentalnih bolesti kao što su depresija ili poremećaji prehrane.

Metoda korištena u ovom istraživanju uključivala je elektromiografiju (EMG) za mjerenje mišićne aktivnosti tijekom evaluacije 76 emocionalnih slika. Rezultat je izvanredan: sudionici koji su bili sposobniji klasificirati vlastite emocionalne reakcije ne samo da su pokazali veću emocionalnu svijest, već i poboljšanu sposobnost prepoznavanja emocija drugih. Ove vještine često su povezane sa zdravijim izborima i boljim upravljanjem stresom.

Uloga emocionalne inteligencije

Drugi aspekt istraživanja je veza između emocionalne inteligencije i afektivne svijesti. Emocionalna inteligencija (EI) definirana je kao sposobnost prepoznavanja, razumijevanja, reguliranja i učinkovite upotrebe emocija. Ovu su dimenziju formulirali Peter Salovey i John D. Mayer 1990-ih i od tada je dobila na važnosti. „[das-wissen.de] naglašava da viša emocionalna inteligencija ne samo da poboljšava sposobnost samosvijesti, već također pomaže boljem tumačenju emocija drugih i prikladnom reagiranju na njih.

Studija također pokazuje da žene imaju veću afektivnu svijest od muškaraca, iako razlozi za to ostaju nejasni. Dok neke od razlika mogu biti biološke, one također mogu biti posljedica obrazovnih čimbenika. Planiraju se daljnje studije za rješavanje ovih pitanja.

Implikacije za mentalno zdravlje

Rezultati istraživanja ističu važnost emocionalne inteligencije za mentalno zdravlje. Ljudi s višim EQ manje su skloni problemima mentalnog zdravlja i pokazuju bolju opću sposobnost suočavanja sa stresom. Ciljano promicanje ovih vještina putem metoda kao što su samorefleksija i tehnike svjesnosti, kao što je spomenuto u “[n-ag.de]”, moglo bi igrati ključnu ulogu u terapiji.

Osnaživanje zainteresiranih skupina koje se bave razvojem emocionalne inteligencije moglo bi imati golem utjecaj na međuljudske odnose, izbjegavanje sukoba i u konačnici prevenciju mentalnih bolesti. Budući da su istraživanja u ovom području i dalje aktivna, možda smo na rubu značajnog napretka u razumijevanju ljudskih emocija i njihove važnosti za naše zdravlje.