Suche
Mein Konto
Obljetnica u Hagenu: Zavičajna udruga slavi povijest i životne priče!
Dana 1. srpnja 2025. FernUniversität Hagen konferencijom je proslavio 100 godina Hagen Heimatbunda i naglasio važnost biografskog istraživanja.
Obljetnica u Hagenu: Zavičajna udruga slavi povijest i životne priče!
Dana 1. srpnja 2025. u Hagenu je održana važna konferencija koja je proslavila dvije obljetnice: 100 godina Zavičajne udruge Hagen i 50 godina FernUniversität. Događaj je bio usmjeren na vezu lokalnog povijesnog rada i biografskog istraživanja. Predstavnici raznih institucija, uključujući FernUniversität, lokalne povijesne kulture, Hagen muzeja i gradskog arhiva, sudjelovali su na ovom važnom sastanku. Dr. Eva Ochs s Instituta za povijest i biografiju (IGB) istaknula je središnju ulogu životnih priča za urbano društvo i izvijestila da su autobiografije među najpopularnijim nefikcijskim knjigama.
Konferenciju je vodio dr. Ochs, a pokrenuta je i održana u suradnji između FernUniversität, predstavnika gradskih stručnjaka i organizacija civilnog društva. Važna tema rasprave bili su biografski pristupi koji povijesna istraživanja mogu učiniti jasnima i time primjenjivima na lokalne kulture sjećanja. U tom kontekstu dr. Almut Leh iz IGB-a bavi se i biografijama koje je oblikovao nacionalsocijalizam.
Povijesna pitanja i kultura sjećanja
Još jedna važna točka bila je najava Michaela Eckhoffa da će se o nacističkoj eri raspravljati u ovogodišnjem obljetničkom godišnjaku Hagener Heimatbunda. Prof. Rainer Stamm u svom se predavanju osvrnuo na biografije Karla Ernsta i Gertrud Osthaus te njihov utjecaj na osnivanje muzeja suvremene umjetnosti u regiji. Istaknute su i razne povijesne osobe i njihov utjecaj na Hagena.
U sklopu rasprave prof. Felix Ackermann pozvao je na razmatranje simboličkog kapitala ljudi ili skupina u historiografiji. Konkretni primjeri osobne korespondencije iz Prvog svjetskog rata ilustrirali su svakodnevne potrebe i strahove vremena te doveli do intenzivne rasprave koja je u finalnoj rundi zagrijala temu “doma” i “životne povijesti”. Ova rasprava dotiče i suvremena pitanja o identitetu i pripadnosti.
Opsežan aspekt o kojem se raspravljalo na konferenciji bila je digitalizacija. Postavlja temeljna pitanja: Gdje će se u budućnosti nalaziti arhivi i tko će biti odgovoran za njihovo upravljanje?
Komemoracija i sjećanje na žrtve nacionalsocijalizma
Wolfgang Benz planira publikaciju o budućnosti sjećanja, koja bi trebala izaći u proljeće 2025. Naglašava se središnja uloga kulture sjećanja za društvo, ne samo da zadovolji emocionalne potrebe, već i da se racionalno nosi s poviješću. Spomenici ne bi trebali biti samo mjesta iskustva i znanja, već bi također trebali pomoći u borbi protiv mizantropije povezane s grupom.
Stalno suočavanje s opterećenom poviješću ostaje zadatak budućih generacija. Zastupljenost svih skupina žrtava, uključujući Jehovine svjedoke i "asocijalne ljude", od temeljne je važnosti.
U širem kontekstu uzimaju se u obzir i dani sjećanja na ličnosti s povijesnog njemačkog istoka. Opetovano se prisjećaju poznatih imena kao što su Hanna Reitsch, Hermann Tietz i Alfons Nossol, koja se vežu uz posebne godine rođenja ili smrti.
Konferencija u Hagenu i kultura sjećanja u Njemačkoj ilustriraju koliko je važno usidriti povijesne događaje i ljude u kolektivnom sjećanju i voditi hitno potrebnu raspravu o našem identitetu i našoj povijesnoj odgovornosti.