Borba protiv populizma: stručnjaci predlažu strategije!

Borba protiv populizma: stručnjaci predlažu strategije!

9. ožujka 2025. rasprava o rastućem utjecaju populističkih i desničarskih ekstremističkih stranaka u Njemačkoj postat će sve hitnija. U intervjuu s uni-muenster.de raspravlja o prof. dr. Oliveru, pokreće strategije za suzbijanje ovih tendencija. Slično mnogim drugim europskim zemljama, populističke stranke smatraju da elite zanemaruju potrebe stanovništva. Ovaj narativ, koji privlači glasače i povećava neizvjesnost, mogao bi imati značajan utjecaj na nadolazeću kampanju za savezne izbore.

Kako bi se suprotstavilo populističkim strujanjima, raspravlja se o različitim pristupima. To uključuje ideju obrambene demokracije koja uključuje zakonske mjere protiv neprijatelja demokracije, kao što su stranačke zabrane. Drugi važan pristup je takozvani firewall, samoobvezujući se odlučno obraniti se od desničarskog ekstremizma. Unatoč tim strategijama, njihova je učinkovitost i dalje kontroverzna, posebice jer u prosincu AfD i BSW nisu potpisali sporazum o poštenoj izbornoj kampanji.

Učinci političkih promjena

Politička se situacija mijenja posljednjih mjeseci. Dana 30. siječnja 2025. u njemačkom Bundestagu odobren je prijedlog koji je usvojen uz potporu AfD-a. Ovo glasovanje smatra se prekretnicom jer ruši desetljećima dug tabu isključivanja radikalne desnice iz presudnog političkog djelovanja. Ovakav razvoj doveo je do prosvjeda ispred sjedišta CDU-a u Berlinu, gdje su stotine prosvjedovale protiv ove ovisnosti the-berliner.com prijavio.

Nakon zahtjeva, čelnik CDU-a Friedrich Merz predstavio je strogi migracijski plan u pet točaka koji uključuje mjere poput odbijanja zahtjeva za azilom i povećanje deportacija. Mnogi promatrači to vide kao pokušaj prilagodbe vlastite politike politici AfD-a, koji je već optužio CDU za kopiranje njegovog programa. Savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) kritizirao je ovu suradnju i jasno dao do znanja da demokratske stranke ne bi trebale surađivati ​​s radikalnom desnicom.

Uzroci desnog populizma

Razlozi za uspon populističkih stranaka su različiti. boeckler.de pokazuje da su antidemokratski i rasistički resantimenti u porastu u njemačkom društvu. Konkretno, krize poput pandemije korone i rata u Ukrajini dale su desničarskim populističkim skupinama priliku da potaknu strahove i iskoriste ih za vlastite ciljeve. Analiza Zaklade Hans Böckler otkriva da su antidemokratski stavovi također rašireni u sredini društva.

Društveni i ekonomski čimbenici također igraju presudnu ulogu. Ljudi iz socijalno ugroženih sredina, a posebice srednja klasa pokazuju povećanu osjetljivost na populističke ideologije. Povećana nejednakost u Njemačkoj i zabrinutost zbog društvenog pada pojačavaju ove tendencije. Podaci pokazuju da 14% ispitanika ima visoku razinu antidemokratskih stavova. Osim toga, vjerojatnije je da će zaposlenici s lošim radnim uvjetima imati takva stajališta, dok stabilne strukture kolektivnog pregovaranja i suodlučivanje poduzeća mogu to promovirati.

Politički donositelji odluka pozvani su boriti se protiv uzroka porasta populizma. Važne teme uključuju useljeničku politiku, smještaj i integraciju imigranata i borbu protiv nejednakosti između Zapadne i Istočne Njemačke. Prosvjedi civilnog društva protiv desnog ekstremizma su rašireni i njihov utjecaj na koalicijske pregovore ostaje neizvjestan.

Sve u svemu, trenutna situacija jasno pokazuje da uspon AfD-a i sličnih pokreta nije samo politički problem, već da ima dublje društvene korijene kojima se treba pozabaviti.