Borba protiv rada na crno: minimalna plaća često ostaje nečuvena!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dva milijuna zaposlenih u Njemačkoj ne prima minimalnu plaću. Usredotočite se na prijedloge reformi i kontrolu FKS-a.

Zwei Millionen Beschäftigte in Deutschland erhalten keinen Mindestlohn. Reformvorschläge und Kontrolle durch die FKS im Fokus.
Dva milijuna zaposlenih u Njemačkoj ne prima minimalnu plaću. Usredotočite se na prijedloge reformi i kontrolu FKS-a.

Borba protiv rada na crno: minimalna plaća često ostaje nečuvena!

16. lipnja 2025. Institut za rad i kvalifikacije (IAQ) izvijestio je o nesigurnoj situaciji zaposlenika u Njemačkoj, koja pogađa oko dva milijuna zaposlenika unatoč zakonskom pravu na minimalnu plaću. U ovu skupinu prvenstveno spadaju zaposlenici na malom poslu, radnici na ugovor, radnici na određeno vrijeme, lažni samozaposleni i radnici na crno, posebice u građevinarstvu. Mnogi od tih ljudi nisu svjesni svojih prava ili ih se ne usuđuju ostvariti, što dodatno pogoršava njihovu ekonomsku situaciju. Takve pritužbe otkrivene su opsežnim kontrolama Financijske kontrole rada na crno (FKS), koja je otkrila kršenja propisa o minimalnoj plaći u više od jedne od četiri tvrtke uni-due.de prijavio.

Izazovi za FKS su značajni, jer otkrivanje prekršaja postaje teško zbog zbunjivanja lanaca podizvođača. Kako bi riješio te probleme, IAQ je razvio sveobuhvatan prijedlog reforme provedbe minimalne plaće. U tom kontekstu, Bundestag planira povećati financiranje FKS-a i uvesti digitalne analize podataka kako bi se učinkovitije bilježio opseg kršenja. U planu je procjena podataka o plaćama i zaposlenicima iz mirovinskog osiguranja, kao i izvješća o plaćama iz Federalnog zavoda za zapošljavanje i financijskih podataka iz poreznih vlasti.

Mjere za suzbijanje rada na crno

Kao dio prijedloga reforme, prof. dr. Gerhard Bosch iz IAQ-a jasno je rekao da novi zakoni i samo dodatno osoblje nisu dovoljni za otkrivanje kršenja plaća. Ono što je potrebno, između ostalog, je nacionalna analiza rizika potkrijepljena podacima, kao i obvezno i ​​zaštićeno digitalno bilježenje radnog vremena. Osim toga, tješnja suradnja s carinskim istragama i reforma obuke za istražne službe smatraju se potrebnima.

Kako pokazuje FKS, problem rada na crno i zapošljavanja na crno nije nov. Tijekom revizije na nacionalnoj razini 13. ožujka 2025. u regiji Osnabrück, fokus je bio na usklađenosti s minimalnom plaćom. Ovim su inspekcijama utvrđeni brojni prekršaji i 26 pitanja koja zahtijevaju daljnju istragu u različitim sektorima, uključujući maloprodaju i ugostiteljstvo. Posebno je zabrinjavajuća sumnja na neisplatu minimalne plaće u šest slučajeva. Ova informacija objavljena Zoll.de.

  • Die Ergebnisse der FKS-Prüfung umreißen die Schwere der Lage:
  • Verdacht auf illegalen Aufenthalt in einem Fall
  • Hinweise auf Sozialleistungsbetrug in einem weiteren Fall
  • Unregelmäßigkeiten in der sozialversicherungsrechtlichen Meldung in zwölf Fällen
  • Vermutete Beschäftigung von Ausländern ohne Arbeitsgenehmigung in sieben Fällen

Ovi rezultati pokazuju da su nepotpuno evidentiranje zahtjeva za plaću i rašireno lažno samozapošljavanje u Njemačkoj potencijalni elementi kriminala bijelih ovratnika.

Pogled na utjecaj minimalne plaće

Uvođenje nacionalne minimalne plaće u Njemačkoj 2015. imalo je za cilj poboljšati situaciju s prihodima mnogih zaposlenika. To je već nekoliko puta usklađivano te je od 1. siječnja 2025. iznosilo 12,82 eura bruto po satu. No dosadašnje analize bile su usmjerene prvenstveno na učinke minimalne plaće na zapošljavanje i plaće, dok povezanost između minimalne plaće i opsega rada na crno još nije dovoljno ispitana. bmas.de dokazano.

Rad na crno posebno je raširen u određenim sektorima, kao što su ugostiteljstvo i građevinarstvo. Empirijska istraživanja pokazuju da granska struktura i motivacija zaposlenika daju valjanija objašnjenja za fenomen rada na crno od same minimalne plaće.

Ukratko, može se reći da su potrebne sveobuhvatne mjere za suzbijanje rada na crno i zapošljavanja na crno, koje uključuju kako zakonske prilagodbe, tako i ciljane kontrole i edukativni rad. Cilj svih mjera je zaštita prava zaposlenika i ciljana borba protiv organiziranog kriminala.