AI i ljudi: jaki zajedno ili opasno različiti?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživači sa Sveučilišta Bielefeld objavljuju studiju o generalizaciji umjetne inteligencije i čovječanstva u časopisu Nature Machine Intelligence.

Forschende der Uni Bielefeld veröffentlichen in Nature Machine Intelligence eine Studie zur Generalisierung in KI und Menschlichkeit.
Istraživači sa Sveučilišta Bielefeld objavljuju studiju o generalizaciji umjetne inteligencije i čovječanstva u časopisu Nature Machine Intelligence.

AI i ljudi: jaki zajedno ili opasno različiti?

Istraživači iz kognitivne znanosti i umjetne inteligencije (AI) u fokusu su trenutačne studije koja pruža relevantne uvide u to kako se ljudi prilagođavaju novim situacijama. Ti su uvidi ključni jer strojevi često imaju poteškoća u reagiranju na nepoznate situacije. Rezultati su objavljeni u renomiranom časopisu Strojna inteligencija prirode objavljuje i predstavlja interdisciplinarnu suradnju više od 20 stručnjaka, uključujući dr. Barbaru Hammer i dr. Benjamina Paaßena iz Sveučilište Bielefeld.

Dr. Barbara Hammer naglašava da je bitno razumjeti kako se AI sustavi nose s nepoznatim. Ovo je posebno važno za primjene u područjima kao što su medicina, transport i donošenje odluka. Studija pokazuje da strojevi generaliziraju intrinzično drugačije od ljudi, što je od velike važnosti za suradnju ljudi i umjetne inteligencije. Izraz "generalizacija" ovdje igra središnju ulogu jer opisuje sposobnost izvlačenja zaključaka o nepoznatim situacijama iz poznatih informacija.

Kognitivna znanost: interdisciplinarno područje

Kognitivna znanost je interdisciplinarna znanost koja se bavi obradom informacija u procesima percepcije, mišljenja i donošenja odluka. Ona proučava kogniciju ne samo kod ljudi, već i kod životinja i strojeva. Važne discipline koje doprinose kognitivnoj znanosti uključuju psihologiju, neuroznanost, informatiku, lingvistiku, filozofiju, antropologiju i sociologiju. Razvoj ovog područja često se povezuje s takozvanim “kognitivnim obratom” koji se dogodio između 1940-ih i 1970-ih godina i smatra se reakcijom na biheviorizam.

Ova studija razvija zajedničku mapu generalizacije koja radi u tri dimenzije - razumijevanje, postignuće i evaluacija. Benjamin Paaßen objašnjava da je značenje generalizacije bitno različito za ljude i AI. Istraživanje ima za cilj dizajnirati AI sustave tako da mogu bolje razumjeti i podržati ljudske vrijednosti i logiku donošenja odluka.

Održivost i društvena odgovornost

Projekt koji se provodi u sklopu zajedničkog projekta SAIL - Sustainable Life-Cycle of Intelligent Socio-Technical Systems ima za cilj učiniti umjetnu inteligenciju održivom, transparentnom i usmjerenom na čovjeka. Financira ga Ministarstvo kulture i znanosti Sjeverne Rajne-Vestfalije. Ova interdisciplinarna suradnja između kognitivnih znanstvenika i istraživača umjetne inteligencije ključna je za usklađivanje tehnološkog napretka s društvenim vrijednostima.

Za razvoj ovih tehničkih sustava jednako je važno suočiti se s izazovima dezinformacija u digitalnim okruženjima. Borba protiv pogrešnih informacija, posebice u kontekstu zdravstvenih informacija, još je jedno značajno pitanje koje okuplja stručnjake iz različitih disciplina. Podizanje svijesti o ovom problemu ključno je za povećanje povjerenja javnosti u aplikacije umjetne inteligencije.

Izvorna publikacija pod naslovom “Usklađivanje generalizacije između ljudi i strojeva” objavljena je 15. rujna 2025. Strojna inteligencija prirode objavljeno. Ova studija nije samo još jedno poglavlje u kognitivnom istraživanju, već također baca svjetlo na hitno potrebnu interakciju između ljudi i strojeva u svijetu koji se sve više tehnološko razvija.