Dječje duše pod pritiskom: Kako krize opterećuju njihovu dobrobit!

Dječje duše pod pritiskom: Kako krize opterećuju njihovu dobrobit!

12. kolovoza bit će objavljena nova epizoda podcasta “Umdenken” u kojoj prof. dr. Georg Romer, ravnatelj Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju, psihosomatiku i psihoterapiju Sveučilišne bolnice u Münsteru, govori o brigama i samopouzdanju djece i mladih. Unatoč tekućim globalnim krizama, nadolazeća epizoda pokazuje da su mnogi mladi ljudi optimistični u pogledu budućnosti, posebno kada su okruženi snažnim društvenim okruženjem. Ovo je pozitivna vijest s obzirom na izazove s kojima su se djeca i mladi suočili posljednjih godina, uključujući stres pandemije COVID-19 i druge globalne krize.

Aktualni podaci iz “Shell Youth Study 2024” pokazuju da više od 50% mladih ljudi redovito saznaje o političkim temama. Ovakav razvoj mogao bi biti znak da mlađe generacije postaju sve aktivnije i svjesnije svog okoliša. Međutim, određene skupine, poput neheteroseksualnih adolescenata, pokazuju veću sklonost strahu od budućnosti. Prema Romerovim riječima, mladi koji imaju probleme u komunikaciji i složene odnose s roditeljima često imaju veće poteškoće, posebice u postkorona razdoblju.

Utjecaj pandemije korone i globalne krize

Studija COPSY, koja ispituje utjecaj COVID-19 i drugih globalnih kriza na mentalno zdravlje djece i adolescenata u Njemačkoj, pokazuje značajan pad mentalnog blagostanja. Najnoviji rezultati pokazuju da je mentalno zdravlje djece i mladih godinama nakon pandemije korone lošije nego prije pandemije. U jesen 2024. otprilike 5% više djece i adolescenata prijavilo je lošije mentalno zdravlje.

Prema studiji, 21% mladih ljudi pati od trajnih oštećenja u kvaliteti života. Zabrinutost oko geopolitičkih sukoba kao što su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, ekonomske neizvjesnosti i klimatske promjene posebno su stresne za mlade ljude. Prije pandemije takve brige dovele su do usamljenosti samo 14% mladih, dok je 2024. njih 21% izjavilo da se često osjeća usamljeno.

• 72% machen sich aufgrund von Kriegen Sorgen.
• 62% sorgen sich wegen wirtschaftlicher Unsicherheiten.
• 57% sind besorgt wegen der Klimakrise.

Studija COPSY, koju su vodili prof. dr. Ulrike Ravens-Sieberer i dr. Anne Kaman, od svibnja 2020. anketirala je obitelji s više od 2865 djece i mladih u dobi od 7 do 22 godine o različitim aspektima njihovih života. Rezultati ove opsežne studije koristit će se za razvoj preventivnih i interventnih mjera za poboljšanje mentalnog zdravlja mladih.

Implikacije za roditelje i društvo

Iako Romer ističe povećanu ranjivost u adolescenciji, naglašava da su mogući ohrabrujući uspjesi liječenja. No, apelira na roditelje da prate medijsku konzumaciju svoje djece, posebice u dobi od 10 do 13 godina, kako bi smanjili rizik od usamljenosti. Međutim, kako postaju stariji, trebali bi djelovati oprezno kako bi djeci omogućili njihovu privatnost i vlastite odluke kada se bave internetskim svijetom.

Druga središnja zabrinutost je nejednaka raspodjela usluga savjetovanja i terapije u Njemačkoj. Romer upozorava na velike regionalne razlike. Postoji veliki broj psihoterapeuta u gradskim područjima, dok ruralna područja često nemaju dovoljno usluga. Ova neravnoteža mogla bi imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece i mladih na ovim prostorima.

Podaci iz studije COPSY jasno pokazuju da djeca sa snažnom društvenom i obiteljskom podrškom lakše prolaze kroz krizna vremena, dok su djeca iz nepovoljnog položaja posebno u opasnosti. Stoga je hitno ojačati društvene resurse i pružiti potrebnu potporu.

Ukratko, pokazuje da djeca i mladi mogu imati hrabrosti i samopouzdanja unatoč teškim okolnostima ako su njihove društvene mreže jake. Međutim, stalni dijalog o potrebama i izazovima mlade generacije i dalje je ključan.

Za dodatne informacije o studiji COPSY posjetite web stranicu UKE ili pročitajte najnovija izvješća o Web stranica Sveučilišta u Münsteru.

Osim toga, najnoviji rezultati i razvoj događaja mogu se pronaći u priopćenjima za javnost UKE pronaći.