Klimatska kriza u fokusu: Kako će mediji krojiti izbornu kampanju!

Klimatska kriza u fokusu: Kako će mediji krojiti izbornu kampanju!

U Berlinu je 1. travnja 2025. otvorena 2025. godina znanosti pod nazivom „Energija budućnosti“. Cem Özdemir, savezni ministar obrazovanja i istraživanja, poželio je dobrodošlicu oko 280 uzvanika na otvaranju koje se održalo u berlinskom Futuriumu. Među gostima bio je i prof. dr. Daniel Nölleke s Instituta za istraživanje komunikacije i medija Njemačkog sportskog sveučilišta Köln, koji je dao značajan doprinos raspravi kao stručnjak za znanstvenu komunikaciju i znanstveno novinarstvo.

U raspravi “Vizije i izazovi” Nölleke je istaknuo izazove koje klimatsko novinarstvo mora prevladati u suočavanju s akutnom klimatskom krizom. Posebno je istaknuo ulogu društvenih medija u znanstvenoj komunikaciji. Njegov istraživački projekt, koji financira Federalno ministarstvo, ispituje koji se znanstvenici uzimaju u obzir u novinarstvu o fosilnim gorivima i klimatskim promjenama. Analiza te dinamike također uključuje strategije koje istraživači koriste kako bi odgovorili na medijske upite.

Izazovi u izbornoj kampanji

Predstojeći savezni izbori 2025. godine stavljaju pred medije i novinare nove izazove. U otvorenom pismu ističe se da će izborna kampanja biti nagla i intenzivna, obilježena snažnom polarizacijom i personalizacijom. Središnje pitanje ostaje kako će se u predizbornoj kampanji nositi s klimatskom krizom. Godina 2024. bila je najtoplija godina zabilježena, naglašavajući potrebu za odlučnim djelovanjem za postizanje klimatske neutralnosti.

Neke su stranke već najavile da će se umjesto konstruktivnog plana zaštite klime usredotočiti na “kampanju protiv zaštite klime”. U takvim okolnostima posebna odgovornost leži na medijima. Od novinara se traži da intenzivnije prate klimatska pitanja u svojim formatima kao što su intervjui ili podcastovi. Također je važno brzo opovrgnuti lažne tvrdnje i izbjegavati senzacionalističko novinarstvo.

Promjena medijskog krajolika

Od prosvjeda “Petkom za budućnost” 2019., medijsko izvještavanje o klimatskoj krizi se promijenilo. Njemački mediji prepoznali su prazninu u svom izvještavanju i sve više nude nove formate, poput biltena “Klimatski petak” Süddeutsche Zeitunga ili podcasta koji se intenzivno bave tom temom.

• „Klimazentrale“ vom SWR
• „Mission Energiewende“ auf detektor.fm
• „1,5 Grad – der Klimapodcast“ mit Luisa Neubauer auf Spotify
• Online-Magazin „Klimareporter“

Unatoč ovom napretku, novinar Lorenz Matzat kritizira da izvještavanje često ne odražava hitnost problema. U novom biltenu pod nazivom “Klimajournismus.de” on izražava svoju zabrinutost i poziva na agilnije i empatičnije izvještavanje. On uspoređuje trenutne ideje o klimatskim promjenama s hipotetskim prijetnjama i poziva novinare da se dosljednije bave neizbježnom realnošću klimatskih promjena.

Ukratko, od velike je važnosti da klimatsko novinarstvo zauzme potrebno mjesto u aktualnom političkom diskursu. To je jedini način na koji birači mogu donositi informirane odluke i na koji se izazovi klimatske krize mogu adekvatno suočiti. Snimka otvaranja Znanstvene godine dostupna je u medijateci BMBF-a, gdje se svi zainteresirani mogu dodatno upoznati s temama koje se obrađuju i važnosti komunikacije znanosti.

Sve u svemu, nalazimo se na prekretnici u kojoj novinarska odgovornost i znanstvena stručnost moraju igrati ključnu ulogu u rješavanju klimatske krize. Samo kroz predano i na činjenicama utemeljeno izvješćivanje klimatskim se promjenama može ozbiljno pozabaviti i to u kontekstu kapitala.

Za više informacija pročitajte članke iz Njemačko sportsko sveučilište Köln, Climatejournalism.de i Deutschlandfunk.