Klimatske promjene prijete Alpama: ledenjaci se tope i sport je pogođen!

Klimatske promjene prijete Alpama: ledenjaci se tope i sport je pogođen!

Dana 4. lipnja 2025. stručni forum “Klima.Schnee.Sport” objavio je novi stav koji se bavi utjecajima klimatskih promjena na zimske i planinske sportove. Ova stručna skupina, koja se sastoji od 14 klimatskih i sportskih istraživačkih institucija iz Njemačke, Austrije i Švicarske, ažurirala je dokument kako bi se pozabavila ne samo zimskim sportovima, već i izazovima planinskih sportova ljeti. Prema informacijama njemačkog sportskog sveučilišta Köln, na čelu sa sveuč.-prof. Dr. Ralf Roth, dokument o stajalištu ima za cilj pružiti osnovu za objektivnu raspravu i za dugoročne mjere u interesu prirode, ljudi i gospodarstva.

U posljednjih nekoliko desetljeća temperatura je u Njemačkoj porasla za 2,5 °C, u Austriji za 3,1 °C i u Švicarskoj za 2,9 °C. Stručnjaci očekuju da će srednja godišnja temperatura u regiji D-A-CH porasti za još najmanje 2 °C do kraja stoljeća. Ovaj dugoročni klimatski trend karakteriziraju sve veće emisije stakleničkih plinova i prirodna klimatska varijabilnost. Zatopljenje već značajno utječe na zimu, uz smanjenje prirodnog snježnog pokrivača na nižim i srednjim nadmorskim visinama do 1500 metara.

Utjecaj na alpsku infrastrukturu

Osim zimskih promjena, alpska infrastruktura je ozbiljno pogođena. Njemačka alpska udruga (DAV) izvijestila je o izazovima koje donose klimatske promjene tijekom novinarskog pohoda u Ötztalu. Posebno su pogođene kolibe i staze koje pate od nestašice vode u sušnim ljetima, štete od jake kiše i nestabilnosti podloge. To dovodi do povećanih troškova održavanja staza koje su izložene riziku od povećane aktivnosti klizišta i ruta koje postaju neprohodne zbog povlačenja ledenjaka.

Primjer je viseći most između Langtalereckhüttea i Ramolhausa, koji predstavlja dodatnu opasnost zbog odmrzavanja permafrosta. Langtalferner se od 1990. godine povukao 500 metara, što je utjecalo na stabilnost Alpa. Ledenjaci su ključni rezervoari vode: u ljetnim mjesecima značajan dio vode u rijekama na velikim nadmorskim visinama dolazi od topljenja ledenjaka. Do sredine stoljeća očekuje se dramatičan pad površine ledenjaka.

Utjecaj na planinske sportove i klimatsko računovodstvo

Povlačenje ledenjaka ima dalekosežne posljedice za planinske sportove. Sve veću opasnost predstavljaju pukotine, dok moranski krajolici zahtijevaju više opreza. Sve veći rizik od odrona kamenja kao posljedica otapanja permafrosta i sve češći ekstremni vremenski uvjeti otežavaju izvođenje planinskih sportskih aktivnosti. Ove promjene ne utječu samo na vježbanje sportaša, već i na lokalnu floru i faunu, koje također pate od klimatskih promjena.

DAV slijedi cilj da postane klimatski neutralan do 2030. i već je proveo brojne mjere zaštite klime. To uključuje opsežno obračunavanje emisija, koje će se utvrditi krajem 2023. Do sada je ušteđeno 660 tona CO2 godišnje, što odgovara godišnjoj potrošnji 60 kućanstava. Ove mjere imaju za cilj osigurati da buduće generacije mogu nastaviti koristiti Alpe.

Općenito, učinci klimatskih promjena ne samo da prijete alpskom krajoliku, već je i klima u pogođenim regijama destabilizirana. Studije pokazuju da je oko 273 milijarde tona leda izgubljeno svake godine od 2000. godine i da je više od 275.000 ledenjaka diljem svijeta ugroženo. Ovo je dopunjeno izvješćima koja sugeriraju da bi posebno Ande i Himalaje mogle izgubiti polovicu svoje mase do kraja stoljeća.

Međunarodna godina očuvanja ledenjaka 2025. mogla bi dati novi poticaj za potrebna ulaganja u praćenje ledenjaka. No, ostaje za vidjeti koliko će se dosljedno provoditi mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova i prilagodbe klimatskim utjecajima.

Ukratko, izazovi koje klimatske promjene postavljaju pred zimske i planinske sportove ilustriraju hitnost poduzimanja odgovarajućih mjera. Odgovornost leži na svima uključenima, koji ne mogu zanemariti utjecaj klimatskih promjena na fascinantan alpski svijet.