Klimatske promjene ugrožavaju zube morskog psa: zakiseljavanje oceana na alarmantnoj razini!

Klimatske promjene ugrožavaju zube morskog psa: zakiseljavanje oceana na alarmantnoj razini!

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova našeg vremena i sa sobom nose razne prijetnje. Posebno alarmantan razvoj događaja je sve veća zakiseljenost oceana, koja utječe na brojne oblike morskog života. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja sa Sveučilišta Heinrich Heine Düsseldorf (HHU) posebno se bave učincima ovog zakiseljavanja na zube morskog psa. Studija je objavljena u znanstvenom časopisuGranice u znanosti o morua posebno ispituje zečeve grebenskih morskih pasa (Carcharhinus melanopterus). Glasno HHU Veća koncentracija CO2 u atmosferi dovodi do pada pH vrijednosti morske vode, što može značajno utjecati na strukturu zuba morskog psa.

Istraživački tim detaljno je ispitao fizičke promjene zuba morskog psa pri različitim pH vrijednostima. Dok su zubi u stabilnom stanju pri pH vrijednosti od 8,1, kakvu doživljavamo danas, mjerenja pri očekivanoj pH vrijednosti od 7,3 u 2300. godini pokazuju značajne abnormalnosti. Ova vrijednost odgovara gotovo deseterostrukom povećanju kiselosti. Mikroskopski pregled otkrio je zamjetna površinska oštećenja, povećanu koroziju korijena i opće strukturno propadanje zuba u kiselijoj vodi.

Posljedice za morske pse i njihovo stanište

Rezultati pokazuju da zubi morskog psa postaju strukturno slabiji u kiselijim sredinama, što ih čini osjetljivijima na lomove. Iako studija razmatra samo ispadanje zuba i stoga se ne bavi potencijalnim procesima popravka kod živih morskih pasa, alarmantno je koliko vrsta može biti osjetljiva na takve promjene. Umjereni padovi pH mogu ozbiljno ugroziti osjetljive vrste sa sporim ciklusima replikacije zuba.

Zakiseljavanje oceana nije problem samo za morske pse. Ova promjena je jedan od ključnih stresova uzrokovanih klimatskim promjenama, zajedno s drugim pojavama kao što su zagrijavanje i smanjenje kisika, kao što su Marine Kopernik prijavio. Ljudske aktivnosti kao što su industrijske emisije i korištenje fosilnih goriva rezultirale su ispuštanjem ogromne količine CO2 u atmosferu tijekom posljednjih 200 godina. Oceani apsorbiraju oko četvrtine antropogenog CO2, što neutralizira učinke globalnog zatopljenja, ali je također opasno za biološku raznolikost.

Dugoročni učinci na morski ekosustav

Zarobljene razine CO2 mijenjaju kemijski sastav morske vode. Ovo povećanje kiselosti ne utječe samo na morske pse, već i na organizme koji kalcificiraju poput koralja, dagnji i planktona. Ove promjene mogu izravno utjecati na reprodukciju i razvoj ličinki rakova, što zauzvrat ugrožava cjelokupnu bioraznolikost oceana i prehrambene lance. Gubitak te bioraznolikosti nije samo ekološka tragedija, već prijeti i sigurnosti hrane i gospodarskoj stabilnosti mnogih obalnih regija.

Ukratko, HHU-ovo istraživanje snažno pokazuje da zakiseljavanje oceana uzrokovano čovjekom ima dalekosežne posljedice za život u moru. Od ključne je važnosti održavati pH oceana blizu današnjeg prosjeka od 8,1 kako bi se očuvalo zdravlje ekosustava i ne ugrozila ravnoteža morskih hranidbenih mreža.