Klimatske promjene: oluje su sve veće – gdje je zaštita naših obala?

Klimatske promjene: oluje su sve veće – gdje je zaštita naših obala?

Nedavna studija uzeta iz bušotine iz Velike plave rupe kod Belizea pokazuje alarmantne rezultate o porastu olujnih događaja u posljednjim desetljećima. Istraživački timovi s nekoliko sveučilišta, uključujući Frankfurt, Köln, Göttingen, Hamburg i Bern, analizirali su klimatsku povijest Kariba u posljednjih 5700 godina. Njihovi rezultati objavljeni su u renomiranom časopisu “Science Advances” i pokazuju da je učestalost tropskih oluja znatno veća u posljednjim desetljećima nego u prethodnim tisućljećima. Sveučilište u Kölnu izvješćuje o ukupno 574 dokumentirane lokacije oluja u Velikoj plavoj rupi, što predstavlja najduži godišnji vremenski niz tropskih oluja u ovoj regiji.

Analiza jezgre otkriva tri značajne faze sedimentacije. Prije 12.500 godina nastalo je jezero koje je bilo obilježeno organskim ostacima. Prije 7200 godina razina mora je porasla, pretvarajući regiju u slanu vodu i močvare mangrova. Naposljetku, prije 5700 godina dogodio se potpuni potop tijekom kojeg su se taložili morski sedimenti. Ovi povijesni podaci potkrijepljeni su nalazom da se promjene u sunčevom zračenju smatraju mogućim objašnjenjem za kratkoročne fluktuacije u učestalosti oluja. Unatoč tome, povećani broj oluja u posljednjih nekoliko desetljeća ne može se objasniti dugoročnim trendovima i vjerojatno je izravno povezan s klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek.

Utjecaj klimatskih promjena na oluje

Klimatske promjene ne samo da rezultiraju povećanom učestalošću oluja, već utječu i na ponašanje uragana. Heise ističe da rastuće temperature dovode do jačih i manje predvidljivih uragana. Jedan primjer je porast uragana, čija je snaga u prosjeku porasla u posljednjih 40 godina. Konkretno, oluje koje su dosegle status velikog uragana naglo su porasle u veličini zbog gustoće energije toplije vode.

Složenost povezanosti klimatskih promjena i uragana ogleda se iu neslaganju znanstvenika o promjenama u ciklogenezi i njihovom utjecaju. Povijesni zapisi o tropskim ciklonima ograničeni su, a trenutni klimatski modeli također pokazuju različite projekcije budućeg broja oluja. Ipak, opće je prihvaćeno da se vjerojatnost jačih uragana povećava kako globalna temperatura raste.

Uloga ekstremnih vremenskih događaja

Učinci klimatskih promjena nadilaze učestalost uragana. Prema izvješću od strane WWF Porast globalne prosječne temperature nije samo uzrok, već i katalizator sve češćih ekstremnih vremenskih događaja poput obilne kiše ili toplinskih valova. Očekuje se da će se poplave i drugi izazovi povezani s klimom povećati u mnogim regijama, uključujući obale Sjeverne Amerike i Europe. Na primjer, katastrofa u poplavi u Njemačkoj u srpnju 2021., koja je ostavila više od 180 mrtvih, naglasila je hitnost poduzimanja mjera protiv klimatske krize.

Ovakav razvoj događaja naglašava potrebu da se poveća fokus na zaštitu klime. Prema nalazima ovih izvješća, ljudi su glavni uzročnici klimatskih promjena. Postoji hitna potreba za djelovanjem kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na najviše 1,5 stupnjeva Celzijusa i brzo smanjile emisije stakleničkih plinova. Samo tako možemo uspješno prevladati izazove klimatskih promjena koje se očituju u ekstremnim vremenskim nepogodama.