Kozmičko otkriće: Nova nit u superklasteru Shapley otkriva tajne!
Istraživački tim sa Sveučilišta u Bonnu ispituje klastere galaksija u Shapley Superclusteru, otkrivajući nove uvide u tamnu tvar.

Kozmičko otkriće: Nova nit u superklasteru Shapley otkriva tajne!
Istraživači sa sveučilišta u Bonnu, Leidenu, Helsinkiju i Paris-Saclayu nedavno su predstavili važan rezultat istraživanja filamenta koji povezuje klastere galaksija A3532 i A3530 s A3528-N i A3528-S. Ova četiri jata galaksija dio su Shapley Superclustera, koji se nalazi oko 650 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Kentaur. Rezultati, temeljeni na spektroskopskim analizama, mogli bi revolucionirati razumijevanje sastava svemira. Prema istraživačima, masa vrućeg plina u filamentu deset je puta veća od mase Mliječnog puta.
Filament ispitan u ovoj studiji sastoji se pretežno od slobodnih elektrona i protona i ima temperaturu od preko 10 milijuna stupnjeva Celzijusa. Gustoća filamenta je otprilike 10 čestica po kubnom metru, što je 30 do 40 puta više od prosječne gustoće svemira. Rezultati ove studije, dobiveni u proteklih nekoliko godina na temelju intenzivne analize, pokazuju da je 95% sadržaja Svemira nepoznato, posebno kada je riječ o tamnoj materiji i tamnoj energiji.
Tehnički pristupi analizi
Istraživači su koristili nekoliko metoda za uklanjanje kontaminanata u svojim mjerenjima. To je uključivalo određivanje orijentacije filamenta pomoću optičkih teleskopa i stvaranje spektra pomoću Suzaku X-ray teleskopa. Također je provedeno modeliranje i eliminacija utjecaja crnih rupa pomoću podataka s teleskopa XMM-Newton.
Prethodne studije mogle su otkriti samo najgušće filamente, što nije odgovaralo predviđanjima kozmoloških simulacija. Međutim, s ovom novom metodom, rezultati istraživanja pokazuju da je gustoća filamenta četiri puta manja nego što je prikazano u prethodnim otkrićima te je u skladu s predviđanjima iz numeričkih simulacija. Ovi rezultati podržavaju valjanost trenutnih kozmoloških modela.
Shapley superklaster u fokusu
Shapley Supercluster (SCl 124) najveća je zbirka galaksija u svemiru koja funkcionira kao gravitacijski međusobno djelujući entitet. Igra ključnu ulogu u kretanju Lokalne skupine galaksija, uključujući Mliječnu stazu, koje se kreću prema ovom superklasteru. Povijesno gledano, Harlow Shapley započeo je mapirati galaksije na južnom nebu 1930-ih, što je na kraju dovelo do otkrića ove značajne strukture.
Jedna spekulacija o Shapley Superklasteru je da bi njegovo gravitacijsko privlačenje moglo biti glavni uzrok neobičnog gibanja naše galaksije. Ovo kretanje je popraćeno relativnim kretanjem podgustih područja, što se može vizualizirati kao virtualno odbijanje. Ova otkrića otvaraju nove perspektive za istraživanje gravitacije i velike strukture svemira.
Trenutna publikacija Massima Meneghettija i njegovog tima sa Sveučilišta u Bologni također se bavi izazovima u istraživanju patuljastih galaksija. Članak se bavi problemom "problema nestalog satelita", koji karakterizira neslaganje između teorijskih modela i opažanja. Ovo istraživanje dotiče ključne aspekte tamne tvari i pruža vrijedan kontekst za bolje razumijevanje međuigre između jata galaksija i njihovih gravitacijskih učinaka.
Sveukupno, trenutne studije sugeriraju da još ima mnogo toga za otkriti o kozmičkim strukturama i naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem u ovom području. Konkretno, buduće misije poput Euklidovog svemirskog teleskopa mogle bi pružiti bitne podatke i dodatno razjasniti pitanja o tamnoj tvari.
Za detaljnije informacije o ovim temama možete posjetiti članke uni-bonn.de, wikipedia.org i scilogs.spektrum.de vidjeti.