Skandal s nagradom za književnost: Senat iz Bremena izbacio Güntera Grassa s očiju!

Skandal s nagradom za književnost: Senat iz Bremena izbacio Güntera Grassa s očiju!

18. kolovoza 2025. obilježava se godišnjica skandaloznog incidenta u njemačkoj književnoj povijesti koji je duboko utjecao na dodjelu nagrada. Godine 1960. Senat u Bremenu poništio je dodjelu književne nagrade Günteru Grassu za njegovo važno djelo “Limeni doboš”. Senat je ovu odluku obrazložio “moralnim razlozima” i time se protivio žiriju, koji je pak pristao na nagradu. U godinama od 1954. književna nagrada nije se dodjeljivala samo Grassu, već i poznatim autorima poput Ingeborg Bachmann i Paula Celana. Nastali skandal doveo je do temeljne reforme književne nagrade 1962., koju je od sada dodjeljivala neovisna zaklada kako bi se izbjegle takve kontroverze kao fernuni-hagen.de prijavio.

Grupa studenata sa FernUniversität u Hagenu intenzivno je proučavala arhivske dokumente incidenta. Tijekom istraživanja u državnim arhivima i medijskom arhivu Güntera Grassa došli su do zanimljivih detalja o tadašnjim raspravama. Kerstin Herrnkind, jedna od studentica, uspjela je uspostaviti osobnu vezu s temom zahvaljujući svom prethodnom radu na tazu u Bremenu. Annemarie Mevissen, koja je 1960. bila senatorica za mlade, bila je središnja figura u sporu i bila je masovno kritizirana zbog svoje odluke. Javno mišljenje o njezinoj ocjeni bilo je da je nagradu odbila iz razloga zaštite maloljetnika. Mevissen je izrazila ambivalentnost prema knjizi, za koju je smatrala da je na putu prema svjetskoj književnosti, ali je njezine dijelove vidjela kao "potpuno perverzne", prema istraživanju studenata.

Značenje "Limenog bubnja"

“Limeni doboš”, objavljen 1959. godine, govori o malom Oskaru Matzerathu, koji u dobi od tri godine odlučuje prestati rasti. Knjiga nije samo autobiografski roman, već se bavi i iskustvima tijekom nacionalsocijalizma i poraća u Gdanjsku. Smatra se jednim od najutjecajnijih njemačkih romana 20. stoljeća i odražava složene mehanizme društvene represije. Grassov rad bio je i književni i društveni doprinos suočavanju s prošlošću.

Sam Günter Grass, rođen 16. listopada 1927. u Danzigu, ostavio je kontroverzno nasljeđe. Njegov život i rad ne mogu se promatrati bez kritičkog osvrta na vrijeme u kojem je služio kao vojnik u Waffen-SS-u. To je članstvo više puta izazvalo ozbiljne rasprave o njegovu moralnom autoritetu. Grass, koji je preminuo 2015., ipak je bio poznat kao dobitnik Nobelove nagrade za književnost i kritički intelektualac. Njegove političke izjave i predanost, posebice SPD-u, oblikovale su njegovu sliku u javnosti. Kasnije je pjesma “Ono što se mora reći” izazvala buru i kritizirana je kao antisemitska, što je opet dovelo do podjela,](https://www.fr.de/kultur/literatur/guenter-grass-biografie-literatur-nobelpreis-zweiter-weltkrieg-kontroversen-92723506.html) je perspektiva koju Harro Zimmermann u svojoj opsežnoj biografiji Grassa nudi.

Aktualni razvoj u vezi s Günterom Grassom

U sadašnjosti, rasprava nastavlja bacati sjenu na Zakladu Günter Grass, koja dodjeljuje književnu nagradu “Albatros”. Američki pisac Dave Eggers, koji je bio pozvan na predstojeću dodjelu nagrada, u kratkom je roku otkazao sudjelovanje. U svojoj je izjavi kritizirao potrebu da se pozabavi Grassovim kontroverznim izjavama o Izraelu i Iranu. Eggersovo odbijanje nije usmjereno protiv zaklade ili same nagrade, već odražava duboki sukob koji oblikuje Grassovo nasljeđe. Zaklada Günter Grass dodjeljuje bogatu književnu nagradu, koja se od 2006. dodjeljuje svake dvije godine, s novčanim iznosom od 40.000 eura. Eggers i njegovi prevoditelji dijele ovu nagradu za svoje djelo "Zeitoun", koje se smatra molbom za moralnu hrabrost. U nagradi je žiri prepoznao i izvrstan prijevod Ulrike Wasel i Klausa Timmermanna.