Pomorska povijest u fokusu: Konferencija naglašava globalne veze!

Pomorska povijest u fokusu: Konferencija naglašava globalne veze!

Dana 8. srpnja 2025. održana je važna konferencija na FernUniversität u Hagenu koja je istaknula utjecaj mora na globalnu povijest. Događaj je organiziralo Društvo za globalnu povijest (GfGG), a bio je posvećen temi “Pomorska globalna povijest”. Konferencija je trajala tri dana i uključivala je niz izlaganja na različite pomorske teme, potaknuvši sudionike na promišljanje o ulozi mora u povijesti i sadašnjosti.

Prof. Christian Bunnenberg sa Sveučilišta Ruhr Bochum istaknuo je sve veći utjecaj kruzerskog turizma na obalna društva. Osim toga, prof. dr. Jürgen G. Nagel navodi da se oko 90 posto globalnog transporta robe odvija morem, što naglašava temeljnu važnost pomorskih ruta za međukontinentalnu trgovinu. Povjesničari koji su sudjelovali na konferenciji pozvali su na odmak od raširenog “teracentrizma” u historiografiji i istaknuli globalni kontekst koji more pruža.

Raznovrsna predavanja i teme

U ukupno šest blokova predavanja raspravljalo se o različitim povijesnim razvojima od najranijih čamaca do suvremenih brodova za krstarenje. Predavanja su jasno pokazala da su pomorske veze bile od središnje važnosti već u prapovijesti. Dr. Fabian Fechner također je istaknuo kako more ne služi samo kao trgovački put, već i kao životni prostor za brodske posade.

Središnja tema razgovora bila je i uloga luka i lučkih gradova u povijesti. Kritički glasovi, poput Lea Ryczka, bavili su se eurocentrizmom u povijesnoj znanosti i isticali postignuća autohtonih kultura. Također se govorilo o klimatskim promjenama i povezanim ekološkim promjenama koje utječu na pomorsku ekologiju, ističući trenutne izazove s kojima se suočavaju oceani.

Politika sjećanja i utjecaj turizma

Druga važna točka rasprave bila je politika sjećanja u vezi s mjestima nepravde i ropstva, koju je predstavila PD dr. Ulrike Schmieder. Učinke masovnog turizma, posebno na autohtona pomorska društva, proučavala je prof. dr. Ulrike Nennstiel bavi se tim problemom. Konferencija je bila ponuđena u hibridnom formatu kako bi i sudionici na licu mjesta i digitalni gledatelji mogli pratiti prezentacije.

Promatrano u širem kontekstu, postaje jasno da je pomorska povijest usko povezana s pitanjima globalizacije i deglobalizacije. Povjesničari poput Michaela Northa, koji proučava ulogu mora u svjetskoj povijesti, potvrđuju da je pomorstvo stoljećima oblikovalo značajan gospodarski, kulturni i politički razvoj. Tragično je da je osvajanje mora često popraćeno patnjom i negativnim učincima poput ropstva, bolesti i opasnih ruta za bijeg.

Danas ljudske aktivnosti i dalje imaju razoran utjecaj na morske ekosustave, koji su ugroženi prekomjernim ribolovom, izlijevanjem nafte i intenzivnim turizmom. Sredozemlje, nekoć središnje trgovačko područje, sada također djeluje kao opasna ruta za bijeg za mnoge ljude koji traže sigurnost i bolji život. Konferencija u Hagenu nije ponudila samo platformu za prijenos znanja, već i za razmišljanje o izazovima s kojima se suočavaju oceani i njihovi korisnici.

Kao što tvrdi Felipe Fernández-Armesto, globalnost je možda nastala iz slane vode, ali pomorska perspektiva još nije dobila potrebnu vodeću ulogu u historiografiji. Ovogodišnja konferencija GfGG predstavljala je korak prema dubljem bavljenju morem kao središnjim elementom globalne povijesti. Sudionici su mogli razmijeniti najnovije rezultate istraživanja i pokrenuti interdisciplinarne rasprave koje bi trebale promovirati buduće perspektive globalne povijesti pomorstva.