Nova metoda otkrivanja propagande: Bochumski istraživači u fokusu!

Nova metoda otkrivanja propagande: Bochumski istraživači u fokusu!

Kampanje dezinformiranja sve su veći problem koji ne utječe samo na tradicionalne medije, već je raširen i u messenger servisima kao što su WhatsApp, Telegram i Signal. Dana 13. kolovoza 2025. tim istraživača sa Sveučilišta Ruhr Bochum i Sveučilišta u Lausannei predstavio je novorazvijenu metodu za otkrivanje propagandnih računa na Telegramu na USENIX sigurnosnom simpoziju u Seattleu. Ova metoda ima potencijal za učinkovitu podršku borbi protiv dezinformacija.

Izlaganje koje je vodila prof. dr. Rebekah Overdorf posebno se istaknulo jer je autorski tim nagrađen prestižnom nagradom Distinguished Paper Award. Metodologija ne samo da je brža i jeftinija od dosadašnje ljudske moderacije, već je i značajno nadmašuje u pogledu učinkovitosti. Analizirajući 13,7 milijuna komentara s 13 Telegram kanala s političkim ili informativnim fokusom, istraživači su utvrdili da se 1,8 posto tih komentara može klasificirati kao propaganda, uglavnom s proruske mreže.

Učinkovitost novog mehanizma detekcije

Novorazvijeni mehanizam detekcije bio je u stanju detektirati propagandu sa stopom pogodaka od 97,6 posto, što je 11,6 posto bolje od prosječne učinkovitosti ljudske moderacije. To uvelike varira jer neki kanali imaju samo 20 posto detekcije, dok drugi mogu doseći preko 95 posto. Ove razlike ilustriraju koliko ljudska umjerenost može biti neučinkovita u borbi protiv dezinformacija.

Tijekom ove moderacije problem je i visoka razina ručnog napora. Moderatori sadržaja često su izloženi psihičkom stresu, posebice kada se moraju nositi s problematičnim sadržajem 24 sata dnevno. Novi algoritam mogao bi pomoći smanjiti ovaj napor i poboljšati uvjete rada moderatora.

Kontekst dezinformacija

Borba protiv dezinformacija posebno je važna u kriznim vremenima, kada se lažne vijesti i priče o zavjerama brzo šire društvenim medijima. Stručnjaci smatraju da društvo nije podložnije ovim narativima nego što je bilo, ali je prisutnost takvih sadržaja značajno porasla. To se često radi sa strateškim ciljem poticanja negativnih osjećaja poput straha ili ljutnje, što naglašava važnost novorazvijenih metoda za prepoznavanje propagande.

Prema istraživanju iz prvog tromjesečja 2023., 48 posto korisnika interneta u Njemačkoj reklo je da je naišlo na lažne ili nepouzdane informacije. Dezinformacije su postale strateški alat koji se posebno koristi za manipulaciju mišljenjima, osobito u izbornim kampanjama. Unatoč ovim izazovima, komunikolozi naglašavaju da ne postoje akutne prijetnje demokraciji od dezinformacija.

Svaki korisnik može aktivno djelovati protiv dezinformacija kritički ih propitujući, uspoređujući izvore i provjeravajući pošiljatelje informacija. Europske institucije stvorile su jasne propise kako bi platforme kao što su Facebook, YouTube i TikTok bile odgovorne za rješavanje problema dezinformacija. Zakon o digitalnim uslugama zahtijeva od ovih platformi da procijene rizike za svoje korisnike i poduzmu učinkovite mjere protiv dezinformacija.

Razvoj na Sveučilištu Ruhr u Bochumu mogao bi biti odlučujući korak prema boljem informacijskom krajoliku u kojem se dezinformacije mogu ne samo brže otkriti, već i učinkovitije boriti protiv njih. Tračak nade u vremenu koje karakterizira neizvjesnost i preopterećenost informacijama.