Nova studija otkriva: BLA regulira velikodušnost ovisno o blizini!

Nova studija otkriva: BLA regulira velikodušnost ovisno o blizini!

Istraživači sa Sveučilišta Heinrich Heine Düsseldorf (HHU) i drugih međunarodnih institucija objavili su nova otkrića o ulozi bazolateralne amigdale (BLA) u prosocijalnom ponašanju. Rezultati ove opsežne studije objavljeni su u renomiranom stručnom časopisuZbornik radova Nacionalne akademije znanosti(PNAS). Prosocijalno ponašanje, koje je ključno za pozitivne ljudske interakcije, znanost još nije u potpunosti razumjela.

Studija se fokusirala na posebnu skupinu pacijenata koji boluju od Urbach-Wietheovog sindroma. Ova vrlo rijetka bolest rezultira specifičnim oštećenjem BLA i nalazi se u manje od 150 dokumentiranih slučajeva diljem svijeta, a značajna skupina živi u Namaqualandu u Južnoj Africi. BLA igra ključnu ulogu u regulaciji suosjećanja i emocionalne obrade.

Rezultati istraživanja

U studiji su istraživači proveli takozvane "diktatorske igre" u kojima su sudionici morali podijeliti novčane iznose različitim društvenim kontaktima kao što su prijatelji, poznanici, susjedi i stranci. Rezultati su bili razotkrivajući: dok su pacijenti s oštećenjem BLA bili podjednako velikodušni prema bliskim prijateljima kao i kontrolna grupa, pokazali su značajno sebičnije stavove prema onima koji su im bili manje bliski.

Ova opažanja sugeriraju da BLA nije izvor altruističnog ponašanja, ali je kritično odgovoran za to kako i kada se velikodušnost regulira ovisno o društvenom kontekstu. Nedostatak odgovarajuće kalibracije velikodušnosti rezultirao je time da pogođeni pojedinci teže davanju prioriteta vlastitoj dobrobiti nad dobrobiti drugih.

Studija naglašava da emocionalna bliskost, posebno s najboljim prijateljima, igra važnu ulogu u poticanju suosjećanja i povećanju velikodušnosti. To bi također moglo pomoći u proširenju našeg razumijevanja društvenih odluka na koje utječu i kulturni i biološki čimbenici. Znanje o BLA stoga ne bi moglo poslužiti samo za bolje razumijevanje ljudskog ponašanja, već i za razvoj mogućih terapeutskih lijekova za bolesti kao što su autizam ili psihopatija.

Buduće primjene

Implikacije ovih rezultata su dalekosežne. Mnogi problemi u društvenom ponašanju mogli bi se vidjeti u novom svjetlu, s BLA-om kao ključnim organom za razumijevanje biološke osnove društvenog ponašanja. Ovo stečeno znanje moglo bi biti od velike važnosti u razvoju ciljanih terapija za podršku osobama s problemima u društvenom ponašanju.

Zaključno, istraživanje o ulozi BLA ne samo da produbljuje naše razumijevanje velikodušnosti i prosocijalnog ponašanja, već također otvara mogućnosti za buduće terapijske pristupe. S obzirom na složene interakcije između društvenih veza i individualnih izbora, ovo bi istraživanje moglo bitno utjecati na način na koji rješavamo društvene probleme. Daljnje studije su stoga ključne za daljnje dešifriranje mehanizama iza ovih ponašanja.

Više o ovim važnim rezultatima istraživanja možete saznati u izvješćima iz Sveučilište Heinrich Heine u Düsseldorfu i Vijesti iz neuroznanosti.