Novi tračak nade: kod spastične paraplegije otkrivena imunološka aktivacija!

Novi tračak nade: kod spastične paraplegije otkrivena imunološka aktivacija!

Najnovija dostignuća u istraživanju spastične paraplegije tipa 15 u središtu su interdisciplinarnog projekta koji vode prof. dr. Elvira Mass s Instituta LIMES na Sveučilištu u Bonnu i dr. Marc Beyer iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE). Ova bolest pogađa neurone u mozgu koji su odgovorni za kontrolu pokreta i uzrokuje nekontrolirano trzanje i paralizu koja obično počinje u kasnom djetinjstvu. Točan okidač za smrt moždanih stanica trenutno nije poznat, ali čini se da defekt u genu SPG15, koji je odgovoran za važan protein, igra ključnu ulogu. Prema znanstvenicima, masivna upala javlja se prije nego dođe do prvog oštećenja neurona, što ukazuje na ranu progresiju bolesti.

Studija se posebno usredotočuje na ulogu imunološkog sustava, s istraživačima koji ispituju ponašanje mikroglije - imunoloških stanica u mozgu - i imunoloških stanica iz koštane srži. Mikroglija migrira u mozak tijekom embrionalnog razvoja, dok druge imunološke stanice tamo mogu dospjeti krvotokom. Značajan dio istraživanja uključuje označavanje stanica koštane srži fluorescentnom bojom kako bi se razlikovale od mikroglije. Mikroglija se mijenja rano u razvoju bolesti i transformira u takozvanu "mikrogliju povezanu s bolešću", koja otpušta glasničke tvari i potiče aktivaciju citotoksičnih T stanica. Ova interakcija pojačava upalni proces, sugerirajući da rana imunološka aktivacija karakterizira prve faze bolesti, a ne gubitak motornih neurona.

Neurološke autoimune bolesti u fokusu

Osim toga, istraživanje na Charité – Universitätsmedizin Berlin baca svjetlo na razvoj, dijagnozu i liječenje neuroloških bolesti koje su pod utjecajem autoantitijela. Grupu za klinička istraživanja “BecauseY” financira Njemačka istraživačka zaklada (DFG) sa 6,2 milijuna eura tijekom četiri godine. Ova skupina ima za cilj istražiti učestalost, ciljeve i funkcije autoantitijela zahvaćenih neuronima, koja potencijalno mogu potaknuti bolesti kao što su demencija, epilepsija, psihoze i autoimuni encefalitis. Prof. dr. Matthias Endres ističe da je potreba za istraživanjem autoimunosti u neurologiji i psihijatriji još uvijek velika.

U sklopu istraživanja bit će ustrojen centar koji objedinjuje temeljna i klinička istraživanja. Ovdje će se prikupljati uzorci pacijenata kako bi se razvili novi dijagnostički testovi i inovativne terapijske metode. Istraživači pod vodstvom prof. dr. Haralda Prüßa planiraju ponovno stvoriti autoantitijela i razumjeti kako djeluju. Mogućnosti kojima se autoantitijela mogu liječiti u budućnosti također bi mogle pružiti uvid u druge bolesti kao što su moždani udar i neurodegenerativna demencija.

Potencijalni terapijski pristupi

Rezultati ovog istraživanja su obećavajući i naglašavaju važnost interdisciplinarne suradnje. Nalazi studije o spastičnoj paraplegiji tipa 15 i neurološkim autoimunim bolestima mogli bi dovesti do novih terapijskih perspektiva. Tu spadaju, među ostalim, lijekovi za suzbijanje imunološkog sustava, koji mogu biti važni ne samo kod spastične paraplegije, već i kod drugih neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.

Trenutni razvoj pokazuje da je medicina na sveobuhvatnom putu boljeg razumijevanja uzroka i mehanizama neuroloških bolesti. Kombinacija temeljnih istraživanja, kliničke primjene i interdisciplinarne suradnje ključna je za razvoj novih terapija i održivo poboljšanje kvalitete života oboljelih.

Za više informacija o trenutnom istraživanju i njegovim rezultatima posjetite Sveučilište u Bonnu, the Nacionalni instituti za zdravlje kao i Charité – Sveučilišna medicina u Berlinu.