Novo liječenje groznice: važni savjeti za zabrinute roditelje!
Nove S3 smjernice prof. dr. Davida Martina sa Sveučilišta Witten nude važne preporuke za kontrolu vrućice u djece.

Novo liječenje groznice: važni savjeti za zabrinute roditelje!
Dana 1. kolovoza 2025., Njemačko društvo za medicinu djece i adolescenata (DGKJ) objavilo je nove S3 smjernice za kontrolu vrućice u djece i adolescenata. Ova smjernica, koju je koordinirao prof. dr. David Martin, pedijatar na Sveučilištu Witten/Herdecke, groznicu predstavlja kao fiziološku obrambenu reakciju tijela i naglašava da to nije bolest koja zahtijeva liječenje, već prirodna reakcija. Groznica se ne bi trebala smatrati hitnom situacijom osim ako nema ozbiljnih znakova upozorenja.
Smjernice nude jasne, znanstveno utemeljene preporuke za djelovanje o tome kako bi se roditelji, liječnici i medicinsko osoblje trebali najbolje nositi s vrućicom. Ključni cilj je potaknuti roditelje da vjeruju prirodnom tijeku vrućice i izbjegavaju nepotrebne lijekove ili posjete liječniku. Iznad svega, informacije o kontroli povišene tjelesne temperature trebaju se prenijeti roditeljima u ranoj fazi, idealno s prvim cijepljenjem.
Što roditelji trebaju uzeti u obzir
Nove smjernice naglašavaju da mjerenje temperature treba diferencirati ovisno o dobi djeteta. Kod dojenčadi se preporuča rektalno mjerenje, dok nešto starijoj djeci treba mjeriti termometrom za bubnu opnu. Mjerenja na čelu i pazuhu smatraju se netočnima i nisu prikladna samo za procjenu vrućice. U djece mlađe od tri mjeseca liječnička pomoć je potrebna ako je temperatura ≥ 38,0 °C, dok je u starije djece razina povišene tjelesne temperature manje važna od općeg stanja djeteta.
Roditelji bi također trebali ozbiljno shvatiti znakove upozorenja koji mogu ukazivati na ozbiljnu bolest, uključujući gubitak svijesti, pretjerano plakanje, krvarenje kože i otežano disanje. Posebnu pozornost treba obratiti na vrijeme rekapilarizacije koje ne smije biti dulje od dvije sekunde; dulje vremensko razdoblje može ukazivati na poremećaj cirkulacije. Za procjenu rizika smjernica daje sustav semafora koji ukazuje na hitnost medicinske intervencije.
Lijekovi i nelijekovi
Preporuke za liječenje groznice su jasne. Lijekove za snižavanje temperature poput paracetamola ili ibuprofena treba davati samo ako ih dijete pati. Preporučljivo je davati ove lijekove u dozama primjerenim dobi i težini. Primjerice, paracetamol se može koristiti u slučajevima teškog oštećenja, dok se profilaktička primjena prije cijepljenja ne preporučuje, osim posebne preporuke za cijepljenje protiv meningokoka B.
Mjere koje se ne odnose na lijekove također su ključne. Za dobrobit bolesnog djeteta bitni su dovoljan unos tekućine, nesmetan san i ugodna temperatura okoline. Ako se vrućica poveća, potrebno je osigurati toplinu za održavanje tjelesne temperature i izbjegavati pregrijavanje. Oblozi za tele mogu biti od pomoći u određenim stanjima, ali ih treba koristiti samo na toplim ekstremitetima.
Povratak u zajednicu
Smjernice S3 daju jasne smjernice za povratak u škole ili vrtiće. Djeca bi trebala biti bez temperature i dovoljno otporna barem jedan cijeli dan prije ponovnog sudjelovanja u životu zajednice. Poslodavci se potiču da podrže ovo razdoblje prilagodbe kako bi osigurali da se djeca mogu potpuno oporaviti. U sveobuhvatnu izradu smjernica također je uključeno 15 specijalističkih društava, profesionalnih udruga i organizacija pacijenata, a mogu se preuzeti s AWMF-a.
Publikacija od 1. svibnja 2025. vrijedi do 30. travnja 2030. i donosi opsežne smjernice koje su namijenjene ne samo podršci liječnicima i medicinskim sestrama, već posebice roditeljima u ovim osjetljivim situacijama. Kontrola povišene tjelesne temperature važan je dio zdravstvene njege djeteta, a pravilno liječenje ključno je za oporavak i dobrobit djece. Dodatne informacije možete pronaći na Sveučilište Witten/Herdecke, DGKJ i foamio.org.