Revolucionarno istraživanje u Bielefeldu: Gluten i njegove opasne tajne!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Sveučilište Bielefeld dobiva 660.000 eura sredstava za istraživanje dr. Dodera o glutenu i celijakiji od DFG-a.

Die Universität Bielefeld erhält 660.000 Euro Fördermittel für Dr. Doderos Forschung zu Gluten und Zöliakie von der DFG.
Sveučilište Bielefeld dobiva 660.000 eura sredstava za istraživanje dr. Dodera o glutenu i celijakiji od DFG-a.

Revolucionarno istraživanje u Bielefeldu: Gluten i njegove opasne tajne!

11. ožujka 2025. Njemačka istraživačka zaklada (DFG) odobrila je istraživačke projekte dr. Verónice Dodero na Sveučilištu u Bielefeldu koji su dobili financijsku potporu. Sredstva od 660.000 eura namijenjena su za sljedeće tri godine. Dr. Dodero proučava kemijske aspekte molekula glutena i njihove učinke na ljudski organizam, posebno s obzirom na našu prehranu i razvoj bolesti povezanih s glutenom.

Gluten je protein koji se nalazi u namirnicama kao što su pšenica, pir, ječam i raž, a gotovo svi ga konzumiraju svakodnevno. Međutim, oko pet posto svjetske populacije pati od poremećaja povezanih s glutenom, poput celijakije ili intolerancije na pšenicu. Ovo potonje je autoimuna bolest kod koje gluten izaziva upalu u crijevima i oštećuje sluznicu.

Uloga glutenskih peptida

Središnja briga istraživanja dr. Dodera je razumijevanje proteina glutena i njihove uloge u ovim bolestima. Određeni peptidi glutena, zvani PRGP, ne razgrađuju se u potpunosti u ljudskom tijelu i ulaze u krv gdje mogu izazvati imunološke reakcije. To je povezano s teorijom koja kaže da kronična upala ili izravno oštećenje uzrokovano glutenskim peptidima povećava propusnost crijevne stijenke kod celijakije.

Nanostrukture koje nastaju iz nepotpuno probavljenog glutena dobivaju posebnu pažnju istraživanja. Dr. Dodero je pokazao da te strukture mogu uzrokovati ono što je poznato kao propusna crijeva. Povećana propusnost crijevne sluznice tada omogućuje ulazak štetnih tvari u krvotok, što može dovesti do upalnih reakcija i drugih zdravstvenih problema.

Peptid 33-mer gliadin, važan glutenski peptid koji pokreće imunološki odgovor kod celijakije, u fokusu je Doderovog istraživanja. U svojim je eksperimentima uspjela pokazati da nakupljanje ovih molekula može biti zanemaren okidač za bolesti povezane s glutenom. Njihovi eksperimenti pokazuju da stanični model pokazuje dokaze povećane propusnosti kada se akumuliraju 33-mer DGP oligomeri.

Najnovija dostignuća u istraživanju celijakije

Znanstvene studije u području celijakije su raznolike i nude uzbudljive perspektive za oboljele. Nedavna klinička ispitivanja, poput onih koje je proveo Northwestern Medicine u Chicagu, razvila su inovativne mogućnosti liječenja usmjerene na uspostavljanje imunološke tolerancije na gluten.

Faza 2 ispitivanja testirala je tehnologiju koja koristi biorazgradive nanočestice za označavanje glutena kao sigurnog. To bi moglo omogućiti pacijentima koji boluju od celijakije da konzumiraju hranu koja sadrži gluten sa smanjenim upalnim reakcijama. Liječeni pacijenti imali su značajno smanjenje imunoloških odgovora, dok su neliječeni pacijenti s celijakijom razvili ozbiljna oštećenja tankog crijeva nakon uzimanja glutena.

Tehnologija korištena u studijama Stephena Millera, profesora mikrobiologije i imunologije, također bi se mogla proširiti na druge autoimune bolesti. Na primjer, bilo bi zamislivo liječenje multiple skleroze ili dijabetesa tipa 1.

Ostaje za vidjeti kako se ova nova saznanja i tehnologije mogu primijeniti u praksi. Trenutno je jedino dokazano liječenje celijakije stroga doživotna bezglutenska dijeta, što je izazov mnogim oboljelima. Međutim, Doderovo istraživanje baca svjetlo na to i moglo bi pružiti važan budući napredak u liječenju i razumijevanju bolesti povezanih s glutenom.