Rinner osvojio nagradu za istraživanje jezika i rasizma!

Rinner osvojio nagradu za istraživanje jezika i rasizma!

U kontekstu povećanja svijesti o pogrdnom jeziku i njegovim učincima, dr. Stefan Rinner, znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju UDE, predstavio je važne rezultate istraživanja. Nedavno je dobio glavnu nagradu Fonda za kulturu grada Salzburga u vrijednosti od 12.000 eura za studiju o vrijeđanju, odnosno pogrdnim izrazima. Rinner je posebno posvećen značenju i utjecaju takvih pojmova kao što su N-riječ i Z-riječ.

Rinnerovo istraživanje ima za cilj razviti novu sociolingvističku teoriju koja će omogućiti da se negativni učinci uvreda bolje razumiju i potencijalno spriječe. On uspoređuje učinak uvreda sa simbolima kao što je kukasti križ, koji signalizira antisemitske stavove. Ove usporedbe ilustriraju koliko su duboko ukorijenjeni rasistički stavovi u društvu.

Jezik kao ogledalo društvenih problema

Rinner tvrdi da upotreba uvreda također može nesvjesno pridonijeti obezvrjeđivanju određenih skupina. Naglašava da zabrana vrijeđanja ne bi trebala ograničavati slobodu izražavanja jer se neutralni izrazi i dalje mogu koristiti. To otvara pitanja koja nisu samo lingvističke nego i društvene prirode.

Rasprave o Z-riječi koje su se vodile u WDR-ovom talk showu “The Last Instance” 2020. pokazuju koliko je ta tema danas kontroverzna. Uzvanici su tijekom rasprave korištenje riječi Z i N ocijenili nediskriminirajućim, što je naišlo na oštre kritike javnosti. Ova rasprava jasno pokazuje da je svakodnevni rasizam široko rasprostranjen u Njemačkoj, iako se često kao takav ne prepoznaje.

Učinci pogrdnog jezika

Pogrdni jezik ima dalekosežne posljedice za društvo. Na rasizam se često gleda kao na nasilni čin, no u stvarnosti je to sustav koji diskriminira ljude na temelju njihove etničke pripadnosti, vjere ili boje kože. Rasistički stereotipi i generalizacije, poput stereotipa da su "svi Azijati dobri u matematici", oduzimaju pojedincima njihovu jedinstvenost i jačaju atmosferu diskriminacije.

Utjecaji jezika na to kako ljudi misle i osjećaju središnja su Rinnerova istraživačka tema. Također vodi istraživački projekt “The Therapeutic Game” koji se bavi filozofijom jezika u psihoterapiji, a financira ga Zaklada Fritz Thyssen. Ovaj projekt ispituje uspjehe terapija razgovorom koristeći različite tehnike razgovora, temeljene na pristupu Davida Lewisa poznatom kao “scorekeeping”.

Važnost jezika posebno je kritična u raspravi o rasističkim izrazima, budući da diskriminirajući jezik ima povijesne korijene i reproducira rasističke ideologije. Rasne uvrede poput Z-riječi nisu samo jezična sredstva, već i nositelji stvarnih akata nasilja i stereotipa koji su usko povezani s formiranjem BIPoC identiteta. Ovaj jezik ne samo da utječe na percepciju okoline, već ima i vidljive negativne učinke na fizičko i psihičko blagostanje pogođenih.

Ukratko, može se reći da je rješavanje pogrdnog jezika i povezanih društvenih pitanja kao što je rasizam ključno. Rinnerov rad doprinosi razvoju boljeg razumijevanja ovih složenih odnosa i podiže svijest o potrebi kritičkog promišljanja jezika kojim se služimo u svakodnevnom životu.

Sažetak informacija i daljnje teorijske osnove o temama psovki i pogrdnog jezika mogu se pronaći u raznim studijama, uključujući radove Sosa 2018. i McGowan 2019. Ovi izvori pružaju dragocjene uvide u mehanizme koji stoje iza rasističkog govora mržnje i njegovog lingvističkog hvatanja.