Provokacije Rusije dronovima: Raste opasnost od rata u Europi!

Provokacije Rusije dronovima: Raste opasnost od rata u Europi!

Trenutni razvoj događaja u Europi naglašava alarmantan porast napetosti između Rusije i NATO-a. 11. rujna 2025. 19 ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor, što je odmah izazvalo zabrinutost i smatra se namjernom provokacijom. Četiri od ovih bespilotnih letjelica oborene su uz potporu NATO-a. To se dogodilo u pozadini već napetih odnosa, dodatno potaknutih ruskim agresorskim ratom u Ukrajini i agresivnim vojnim manevrima u regiji. Stručnjaci sumnjaju da je Rusija tim akcijama htjela testirati otpornost NATO-a i zapadnih saveznika, izvještavaju Sveučilište Witten/Herdecke.

U anketi prof. dr. Prema Nils-Christianu Bormannu, vodećem istraživaču sukoba, 210 ispitanih stručnjaka procijenilo je rizik od vojnog sukoba između Rusije i države EU-a u sljedećih pet godina na trećinu. Ova procjena odgovara vjerojatnosti bacanja jedan ili dva pri bacanju kocke. Nadalje, vjerojatnost rata s više od 1000 mrtvih je gotovo četvrtina. Ove brojke premašuju predviđanja standardnih politoloških modela i zaslužuju posebnu pozornost.

Reakcije i političke posljedice

Nakon incidenta s dronom, Poljska je zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a. Poljski premijer Donald Tusk hitno je upozorio na mogući otvoreni sukob s Rusijom. Dopisnik ZDF-a Elmar Theveßen kritizirao je slabu reakciju američkog predsjednika Donalda Trumpa koji još nije objavio nikakve jasne vojne mjere te ga se stoga smatra nepouzdanim partnerom unutar NATO-a. Stručnjakinja za istočnu Europu Sabine Adler također je primijetila da Trump ne vidi incident kao kolektivnu stvar.

Jan van Aken, savezni predsjednik ljevice, komentirao je tekuće rasprave o mogućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Incident s dronom opisao je kao test Vladimira Putina i upozorio na moguću eskalaciju ako NATO odgovori sličnim sredstvima. Van Aken je zagovarao pregovore i govorio protiv ideje o njemačkim kopnenim trupama u Ukrajini. Umjesto toga, predložio je slanje mirovnih snaga UN-a radi deeskalacije.

Vojne aktivnosti i strategije

U međuvremenu, drugi incidenti izazivaju zabrinutost zbog ruskih aktivnosti. Dana 19. rujna, tri ruska borbena zrakoplova provela su 12 minuta u estonskom zračnom prostoru prije nego što su ih talijanske zračne snage vratile. Ove i druge provokacije, poput preleta dronova iznad Rumunjske i kršenja sigurnosne zone oko poljskih naftnih platformi u Baltičkom moru, pridonose napetoj situaciji.

NATO je ojačao svoje istočno krilo na Baltiku i provodi manevre kako bi osigurao odvraćanje i poštivanje obveza saveza. Stručnjakinja za sigurnost Claudia Major naglašava da je ruska strategija usmjerena na provokacije i hibridno ratovanje. S druge strane, europske obavještajne agencije upozoravaju da bi Rusija potencijalno mogla stvoriti uvjete za konvencionalni rat velikih razmjera.

Općenito, rizik od vojnog sukoba između Rusije i država NATO-a sve se više smatra realnim. Mišljenja među politolozima i povjesničarima su različita, a povjesničari procjenjuju da je rizik veći i upozoravaju da bi političke napetosti mogle prerasti u nasilje Deutschlandfunk prijavio.