Ljetna zabava u Romaneumu: veselje i inspiracija za godišnjicu!

Ljetna zabava u Romaneumu: veselje i inspiracija za godišnjicu!

Dana 22. kolovoza 2025. u Romaneumu na kampusu Neuss održan je ljetni festival FernUniversität, koji nije samo obilježio proslavu 50. obljetnice ustanove, već se usredotočio i na temu sreće. Zajedno s bivšim studentima, mentorima i studentima organizirana je večer koja je bila svečana i promišljena. Voditeljica kampusa Katrin Schnarr u svom je govoru naglasila da je sreća individualni osjećaj koji je često povezan s osobnim prekretnicama, poput završetka studija. Ovo otkriće naglašava važnost narativa o sreći u akademskom i osobnom kontekstu.

Usred ovih slavlja, autorica Julia Morgenthaler predstavila je svoju knjigu “Luminous Horizons”. Morgenthaler, koja je prethodno iza sebe ostavila 20-godišnju karijeru na sigurnom poslu, opisala je kako ju je šestomjesečno putovanje svijetom potaknulo na razmišljanje o temi sreće. Njezino iskustvo u zemljama kao što su Kostarika, Tonga, Novi Zeland i Singapur oblikovalo je njezin pogled na tu temu. Knjiga nudi dubinski uvid u različite aspekte sreće na temelju ljudi koje je upoznala tijekom svog putovanja.

Utjecaj sreće u istraživanju

Istraživanje sreće posljednjih je godina dobilo zamah i obuhvaća brojne discipline. Oni istražuju uvjete sreće od filozofije do neuroznanosti. Najstarija filozofska definicija sreće, kako ju je formulirao Aristotel (384. – 322. pr. Kr.), opisuje je kao cilj kojemu čovjek teži radi sebe. U tom smislu Aristotel sreću definira kao objektivno ispunjenje vlastite razumne prirode.

Nasuprot tome, Epikur (341. – 270. pr. Kr.) opisuje sreću kao odsutnost boli i potrebe. Stoici poput Seneke (1. – 65. po Kr.) primjećuju da vanjski utjecaji mogu poremetiti sreću. Ova povijesna promišljanja pokazuju da je potraga za srećom složena i višestruka rasprava koja je nadopunjena modernim uvidima u aktivnost mozga. Nedavne studije koriste tehnologije kao što su fMRI i EEG za mjerenje aktivnosti mozga povezane s osjećajima sreće. Utvrđeno je da veća aktivnost u lijevom prefrontalnom korteksu (PFC) korelira s višim subjektivnim zadovoljstvom.

Suvremeni pristupi i društvena percepcija

Moderno istraživanje sreće, na koje su značajno utjecale ličnosti poput Martina E. P. Seligmana, također ispituje utjecaj bogatstva na sreću. Zapravo, podaci pokazuju da su bogatije zemlje i ljudi obično sretniji. Istodobno, težnja za materijalnim bogatstvom identificirana je kao mogući stresor koji može utjecati na sreću u željenim područjima.

Alfred Bellebaum, direktor “Instituta za istraživanje sreće” u Njemačkoj, i Ruut Veenhoven, pionir nizozemskog istraživanja sreće, istražuju napredne koncepte poput “optimalnog stresa”, koji kaže da odgovarajući izazovi mogu potaknuti sreću.

Ukratko, ljetni festival na FernUniversität u Neussu pokazuje kako se osobne i akademske perspektive o sreći spajaju u interaktivnom okviru. Morgenthalerova promišljena razmjena s posjetiteljima nakon čitanja istaknula je važnost dijaloga o sreći za zajednicu budući da institucionalna slavlja odražavaju promjenjivo akademsko okruženje.