Odumiranje jezika: Kako propada nastava stranih jezika!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Prof. dr. Christine Dimroth sa Sveučilišta u Münsteru u podcastu govori o nastavi stranih jezika i izumiranju jezika.

Prof. Dr. Christine Dimroth von der Uni Münster diskutiert im Podcast den Fremdsprachenunterricht und das Sprachensterben.
Prof. dr. Christine Dimroth sa Sveučilišta u Münsteru u podcastu govori o nastavi stranih jezika i izumiranju jezika.

Odumiranje jezika: Kako propada nastava stranih jezika!

U nedavnom podcastu, prof. dr. Christine Dimroth iz Sveučilište u Münsteru Razmatraju se izazovi i mogućnosti podučavanja stranih jezika u njemačkim školama. Dimroth izražava zabrinutost zbog neiskorištenosti potencijala koji nudi usvajanje jezika i posebno ističe važnost ranog podučavanja engleskog jezika. No, prema njezinu mišljenju, fokus bi trebao biti manje na gramatičkim pravilima, a više na sposobnosti komuniciranja u svakodnevnom životu.

Ključno otkriće koje ona dijeli je da studije pokazuju da djeca koja engleski uče u srednjoj školi imaju slične jezične vještine do osmog razreda kao i njihovi vršnjaci koji su bili izloženi engleskom u osnovnoj školi. Dimroth zagovara dizajniranje faza usvajanja jezika na takav način da promiču rano učenje jezika i odgađaju fokus na točna pravila.

Profesionalne i socijalne vještine

Druga važna točka u Dimrothovom argumentu je razlika između jezične i profesionalne kompetencije. To je posebno važno za imigrante jer, naglašava ona, liječnički naglasak ne govori ništa o medicinskim vještinama osobe. U tom kontekstu, ona također apelira na društvo da druge jezike i jezične varijante ne gleda kao prijetnju vlastitom jeziku, već da ih vidi kao obogaćujuće u kontekstu kvalificirane imigracije.

Dimroth se također bavi ozbiljnim problemom izumiranja jezika. Više od polovine od oko 7000 svjetskih jezika prijeti izumiranjem, što ona smatra nesretnim. Ona opisuje trend da ljudi često normalno uče jezike koji im nude najbolje životne šanse. Ovakav razvoj događaja teško je spriječiti jer mnogi od njih prelaze na jezike s većim komunikacijskim rasponom.

Višejezičnost kao prilika

U kontekstu višejezičnog društva, Obrazovna istraživanja koliko je važno podržati djecu s migrantskom pozadinom. Gotovo svako drugo dijete u većim njemačkim gradovima nedavno je pripadalo ovoj skupini. Rano usvajanje njemačkog jezika ne bi trebalo samo promicati integraciju, već i podržati daljnju upotrebu materinjeg jezika.

Povećanje jezične raznolikosti u Njemačkoj, uzrokovano migracijom, internetom i mobilnošću na unutarnjem europskom tržištu, postavlja nove izazove za obrazovnu politiku. Ključno je da obrazovne institucije prepoznaju realnost višejezičnosti i stvore dodatne okvirne uvjete koji omogućuju da se višejezičnost vidi kao prilika.

Financiranje istraživanja o jezičnom obrazovanju i višejezičnosti, koje dirigira Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja, ima za cilj pružiti uvid u to kako višejezična djeca i mladi uče i kako se ti rezultati mogu integrirati u obrazovnu politiku.

Kako bi se stvorilo jezično obrazovanje usmjereno budućnosti, pod vodstvom prof. dr. h.c. Ingrid Gogolin sa Sveučilišta u Hamburgu uspostavila je koordinacijski ured. Osobe za kontakt kao što su Antje Hansen i dr. Sarah McMonagle dostupne su za podršku učinkovitoj provedbi jezičnog obrazovanja usmjerenog budućnosti.