Otvaranje u Bonnu: Merkel hvali žene u znanosti!
Dana 16. rujna 2025. Sveučilište u Bonnu otvorilo je važnu izložbu o vidljivosti znanstvenica, koju je odala Angela Merkel.

Otvaranje u Bonnu: Merkel hvali žene u znanosti!
Dana 16. rujna 2025. u Berlinu je otvorena velika izložba koja ističe postignuća žena u znanosti. Događaj je održan u nazočnosti savezne ministrice istraživanja Dorothee Bär i bivše kancelarke Angele Merkel. Oba su govornika pohvalila inovativni rad znanstvene fotografkinje Gesine Born, koja koristi AI kako bi znanstvenice učinila vidljivima.
Pred nekoliko stotina uzvanika, među kojima su bili i brojni djelatnici ministarstva, Merkel je istaknula potrebu snažnijeg komuniciranja uspjeha žena u znanosti. Ovo je ključno kako bi se mlade žene potaknule na znanstvene karijere. Rektor Sveučilišta u Bonnu, prof.dr.dr.h.c. Michael Hoch, a na otvaranju su sudjelovali i prorektorica za jednake mogućnosti i različitosti prof. dr. Irmgard Förster.
Jednake mogućnosti u znanosti
Prorektor Förster istaknuo je važnost projekta za jednake mogućnosti na Sveučilištu u Bonnu. Izložba se temelji na razmjeni između dr. Tanje Dörre, službenice za jednake mogućnosti u ministarstvu, i Gabriele Alonso Rodriguez, središnje službenice za jednake mogućnosti na Sveučilištu u Bonnu.
Gabriele Alonso Rodriguez poklonila je Merkel i Bäru svježe tiskani kalendar za izložbu u Bonnu, koji prikazuje ukupno 14 portreta žena koje su postigle izvanredna postignuća na Sveučilištu u Bonnu, ali su dobile malo priznanja za svoje vrijeme. Među njima je i portret Amalie Kretzer, prve žene koja je doktorirala fiziku na Sveučilištu u Bonnu.
Izložba će biti postavljena u sjedištima ministarstva u Berlinu i Bonnu do sredine listopada 2025. Savezna i pokrajinska vlada aktivno se zalažu za jednake mogućnosti za žene na Zajedničkoj znanstvenoj konferenciji (GWK). Trenutno je u tijeku rad na provedbi Profesorskog programa 2030., kojim će se nastaviti program pokrenut 2008. godine i osigurati ukupno 320 milijuna eura za programsku fazu 2023.-2030.
Raznolikost i međunarodna konkurentnost
Znanstvene organizacije, poput DFG-a i MPG-a, moraju postaviti konkretne ciljeve za regrutiranje mladih talenata i menadžerica. DFG-ovi standardi jednakosti i raznolikosti usmjereni na istraživanje imaju središnju ulogu. U tom kontekstu važna su godišnja statistička istraživanja o udjelu žena u znanosti i istraživanju koja čine osnovu za daljnju analizu strukturne nepovoljnosti žena.
Dok su žene u Njemačkoj sada dobro obrazovane, njihov udio na sveučilištima opada kako napreduju na ljestvici akademske karijere, što je fenomen poznat kao "propusni cjevovod". Na primjer, udio žena je 46% među doktorandima, ali pada na 29% među profesorima. Stoga je od velike važnosti poduzeti ciljane mjere za povećanje zastupljenosti žena na vodećim pozicijama. Trenutačno postoji potreba za predanošću strukturnoj provedbi jednakih mogućnosti.
Osim toga, Savezno ministarstvo istraživanja, tehnologije i svemira (BMFTR) predano je povećanju vidljivosti žena u znanosti i inovacijama kroz razne inicijative. To uključuje i kampanju “Girls’ Day” koja ima za cilj potaknuti studente da nastave karijeru i studijsku orijentaciju bez klišeja. U STEM obrazovanju fokus je također na povećanju udjela žena, koji je porastao s 19,5% u 1977. na 32,4% u 2022., ali još uvijek ne ispunjava ciljeve.
Općenito, potreban je društveni i politički napor kako bi se unaprijedila jednakost u znanosti i donijele održive promjene. Inicijative poput BMFTR i Plan rasta jednakih mogućnosti ključni su koraci u pravom smjeru.