Kriza povjerenja u novinarstvo: Studija naglašava nezadovoljstvo demokracijom

Kriza povjerenja u novinarstvo: Studija naglašava nezadovoljstvo demokracijom

Timu s Instituta za novinarstvo Tehničkog sveučilišta u Dortmundu 6. lipnja 2025. dodijeljena je prestižna nagrada Alexis de Tocqueville u St. Louisu (SAD). Ovu nagradu svake godine dodjeljuje Svjetska udruga za istraživanje javnog mnijenja (WAPOR) za najbolji znanstveni rad na temu demokracije i javnog mnijenja. Nagrađeni rad bavi se vezom između medijskog skepticizma i nezadovoljstva demokracijom u Njemačkoj te je opisan kao dobro promišljen i empirijski utemeljen.

Istraživačka skupina, koju čine dr. Thomas Roessing, Kristina Beckmann, Leonie Krzistetzko, prof. Michael Steinbrecher i prof. Günther Rager, u svojoj je dugogodišnjoj studiji “Novinarstvo i demokracija” utvrdila da postoji značajna povezanost između pada povjerenja u novinarstvo i općeg nezadovoljstva demokracijom. To navodi na zaključak da je prosperitet ispitanika usko povezan s njihovim nezadovoljstvom oba područja.

Kriza povjerenja u novinarstvo

Trenutačni rezultati studije nisu samo od interesa za znanstvenike, već su i vrlo politički relevantni. Detaljno istraživanje pokazuje da dio stanovništva sustavno ne vjeruje novinarima. Istraživanja su pokazala da oko 11% ispitanika ne vjeruje medijima i smatra da ih se namjerno vara. Uz to, 15% vjeruje da mediji i politika zajedno manipuliraju javnim mnijenjem. Taj je skepticizam značajno porastao otkako je izraz "lažljivi tisak" postao raširen 2014., osobito na demonstracijama Pegide i AfD-a.

Zapravo, napadi na medijske djelatnike u Njemačkoj dramatično su porasli između 2015. i 2022., s 287 zabilježenih fizičkih napada. Širenje medijskog cinizma jasno je povezano s prazninama u predstavljanju i nedostatkom znanja o medijima. Nedostatak razumijevanja načina na koji novinarstvo funkcionira pojačava to nepovjerenje i doveo je do podijeljene slike novinarstva u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj.

Jačanje povjerenja medija

Studija sugerira da bi veća transparentnost u novinarskom radu i ciljano promicanje medijske pismenosti među stanovništvom mogli pomoći jačanju povjerenja. Medijska pismenost smatra se ključnom za demokratsko sudjelovanje i uključuje kognitivnu, afektivnu i praktičnu dimenziju. Kognitivne vještine odnose se na poznavanje medijskih sustava, dok afektivne vještine uključuju uvažavanje novinarstva.

Profesionalno novinarstvo smatra se ključnim za funkcioniranje demokracije. Unatoč tome, novinarstvo je usred krize povjerenja, koja je također potaknuta sve većom digitalizacijom i upotrebom umjetne inteligencije. Prve primjene umjetne inteligencije u novinarstvu datiraju od prije desetak godina, a danas su novinari suočeni s izazovom nositi se s autentičnošću sadržaja i zadržati povjerenje publike.

Na kraju valja istaknuti da studiju „Novinarstvo i demokracija“ podupire Zaklada Novinarske kuće NRZ te svake godine anketira političare, novinare i građanstvo kako bi sveobuhvatno analizirala očekivanja od novinarstva i povjerenje u ovu instituciju. Ove spoznaje su od velike važnosti i za medijsku scenu i za političke strukture.

Za više informacija o tome kako se novinarstvo danas percipira i s kojim izazovima mora svladati detaljne analize možete pronaći u pojedinim studijama. To pokazuje i jedna akademska studija Federalna agencija za građansko obrazovanje složenost odnosa novinarstva i društva.

Osim toga, opsežne studije o medijskoj pismenosti i očekivanjima od novinarstva u Studij novinarstva na TU Dortmund koji nude uzbudljive uvide u različite perspektive.