Izbori 2025: Matematička otkrića i novi zakoni na vidiku!

Izbori 2025: Matematička otkrića i novi zakoni na vidiku!

Na Sveučilištu u Siegenu 8. ožujka 2025. održano je tradicionalno predavanje Ružinog ponedjeljka koje je ove godine rasvijetlilo uzbudljivu i kompleksnu temu izbora. U šaljivom predavanju geomatematičar prof. dr. Volker Michel govorio je o tome kako funkcioniraju izbori i prenio važne matematičke osnove koje su bitne za razumijevanje izbornih procesa. Visoka razina sudjelovanja na predavanju pokazuje veliki interes građana za temu.

Prof. Michel je govorio o različitim izbornim sustavima i njihovim prednostima i nedostacima, a također se osvrnuo i na mogućnosti manipulacije izbornim sustavima. Središnji element njegovih primjedbi bila je važnost demokracije i transparentnosti izbora. Opušteno je postavljao pitanja o previsokim i kompenzacijskim mandatima te razgovarao o rezultatima saveznih izbora 2025. kao i o kalkulaciji raspodjele mandata u novom političkom kontekstu.

Novi izborni zakon i njegovi učinci

U lipnju 2023. na snagu je stupio novi izborni zakon koji je iz temelja promijenio okvirne uvjete za savezne izbore. Ovaj zakon, u skladu s Glasnikom saveznih zakona 2023 I br. 147, čuva osnovni karakter proporcionalne zastupljenosti, ali ima za cilj smanjiti veličinu njemačkog Bundestaga i učiniti njegovu veličinu predvidljivijom. Ubuduće će statutarna veličina Bundestaga biti postavljena na 630 zastupnika, umjesto dosadašnjih 598, što je nakon izbora 2021. zapravo bilo 736 zastupnika.

Broj izbornih jedinica ostaje 299, a birači i dalje mogu glasati dva puta. Prvim glasom biraju kandidata u svojoj izbornoj jedinici, a drugim glasom podržavaju državnu listu stranke. Proporcionalni sastav Bundestaga sada se temelji isključivo na sekundarnim glasovima, što znači da se više ne primjenjuju dodatni i kompenzacijski mandati.

Reforma u detalje

Procedura za izračun raspodjele zastupničkih mjesta izmijenjena je amandmanom na Savezni izborni zakon 8. lipnja 2023. Od saveznih izbora 2025. nadalje, zastupnička mjesta moraju biti pokrivena i drugim glasovima. Ključna točka za stranke je izborni prag od pet posto. Ovo pravilo kaže da u raspodjeli mandata sudjeluju samo stranke koje dobiju najmanje pet posto drugih glasova. S druge strane, ukinute su odredbe o klauzuli temeljnog mandata, koja je omogućavala osvajanje mandata strankama s najmanje tri izravna mandata.

30. srpnja 2024. Savezni ustavni sud presudio je da je prag od pet posto djelomično prekršio Temeljni zakon. No, dok se ne donese novi propis, on će zasad ostati na snazi, iako izmjenama stoji da će stranke s manje od pet posto biti isključene samo ako dobiju najviše prvih glasova u manje od tri izborne jedinice.

Gornja raspodjela mandata provodi se razmjerno drugim glasovima za državne liste stranaka, dok se donjom raspodjelom utvrđeni mandati raspoređuju među državnim listama u omjeru drugih glasova. Kandidati u izbornoj jedinici rangirani su prema prvom udjelu glasova, čime se osigurava da se mandati dodjeljuju prema redoslijedu primljenih glasova.

Ove promjene dio su opsežne reforme koja ima za cilj Bundestag učiniti učinkovitijim i demokratičnijim. Prof. Michel zaključio je svoje predavanje istaknuvši da je dublje razumijevanje materijalne osnove izbora ključno za aktivno sudjelovanje građana u demokratskim procesima.

Za više informacija o izmjenama izbornog zakona posjetite web stranicu Savezni službenik za povratak kao i to Portal Bundestaga biti konzultiran.