Izbori pod lupom: Misteriozni CRB efekt otkriva sumnje u prijevaru!
Dr. Moritz Ingendahl sa Ruhrskog sveučilišta u Bochumu objašnjava kumulativnu pristranost redundantnosti (CRB) i njen utjecaj na rezultate izbora.

Izbori pod lupom: Misteriozni CRB efekt otkriva sumnje u prijevaru!
Tijekom izbora, mnogi ljudi imaju tendenciju utjecati na svoju percepciju kandidata na temelju početne situacije. Kandidat koji vodi tijekom kampanje često se pogrešno smatra pobjednikom. Ako taj kandidat kasnije izgubi, brzo se javljaju sumnje u prijevaru. Ta je distorzija posebno izražena među pristašama tobožnjeg pobjednika. Kumulativna pristranost redundantnosti (CRB) ovdje igra ključnu ulogu, opisujući kognitivni učinak koji ljudima otežava ignoriranje informacija nakon obrade. Do ovih otkrića došao je dr. Moritz Ingendahl sa Sveučilišta Ruhr Bochum, o čemu je nedavno raspravljao u stručnom časopisu Psihološka znanost objavljeno
( Sveučilište Ruhr Bochum ).
CRB znači da početne pozitivne ocjene vodećih političara, sportaša ili poslovnih ljudi često nisu prilagođene njihovom stvarnom učinku. Dr. Ingendahl i njegov tim otkrili su da su percepcije ljudi pod snažnim utjecajem informacija koje već znaju. Čak i ako bi bilo prikladno procijeniti učinak na temelju povijesti ponašanja, utjecaj prethodnih dojmova ostaje. Ova pristranost je pojačana kumulativnim opažanjima i objašnjava zašto se vođe više ocjenjuju tijekom natjecanja, bez obzira na njihov kasniji uspjeh ili neuspjeh.
Kognitivna pristranost u različitim kontekstima
Istraživanje dr. Ingendahla ne odnosi se samo na predizborne kampanje, već ispituje fenomen iu drugim natjecanjima poput sportskih i poslovnih. Rezultati sugeriraju da je kumulativna pristranost redundantnosti robustan fenomen koji se objašnjava aditivnim učinkom kumulativne redundantnosti. U četiri eksperimenta koje su provele različite institucije, uključujući Ruhrsko sveučilište u Bochumu i Sveučilište u Heidelbergu, detaljnije su ispitani mehanizmi iza ove pristranosti. Pokazalo se da ljudi ne ažuriraju uvijek svoje dojmove, što dovodi do trajnih iskrivljenja koja također igraju ulogu u javnoj percepciji izbora.
Općenito, studija nudi važne uvide u komunikaciju izbornih rezultata. Naglašava koliko je ključno prepoznati i riješiti kognitivne predrasude kako bi se izbjegli nesporazumi i lažne optužbe. To bi moglo značajno utjecati na poboljšanje transparentnosti i povjerenja u izborne procese u budućim kampanjama. Sveobuhvatna analiza uloge CRB-a u natjecanjima pokazuje da je ljudska percepcija filtrirana već poznatim informacijama, često bez svjesnog uvida u taj učinak.