Znanstvenici sa Sveučilišta Ruhr osvojili Akademiju znanosti!

Znanstvenici sa Sveučilišta Ruhr osvojili Akademiju znanosti!

Dana 14. svibnja 2025., renomirani profesori dr. Alfred Ludwig i dr. Martin R. Hofmann sa Sveučilišta Ruhr Bochum primljeni su u Akademiju znanosti i umjetnosti Sjeverne Rajne-Vestfalije (AWK). Ova čast ne samo da naglašava izvanredna znanstvena postignuća dvojice istraživača, već i njihov doprinos razvoju inovativnih tehnologija u njihovim područjima.

Profesor dr. Alfred Ludwig vodi katedru “Materials Discovery and Interfaces” na Institutu za materijale. On je novi član inženjerske i ekonomske klase i posebno je predan učinkovitom otkrivanju novih materijala s posebnim svojstvima. Ludwig je osnivač i direktor Centra za materijale visokih performansi kojima dominira sučelje (ZGH) i suosnivač “Istraživačkog centra Future Energy Materials and Systems” unutar “Research Alliance Ruhr”. On također kombinira istraživanje materijala s metodama umjetne inteligencije kako bi ubrzao proces otkrivanja materijala.

Prioriteti istraživanja

Profesor dr. Martin R. Hofmann, voditelj katedre za fotoniku i teraherc tehnologiju, također je nov u razredu inženjerstva i ekonomije. Njegov trenutni istraživački projekt o energetski učinkovitom i brzom prijenosu podataka na internetu financiran je s 1,25 milijuna eura projektom Reinharta Kosellecka iz Njemačke istraživačke zaklade (DFG). Hofmann razvija metodu za prijenos podataka koristeći spin lasere koji kodiraju informacije u polarizaciji svjetlosti. Njegov fokus također uključuje poluvodičke lasere, kao i optičko snimanje i teraherc tehnologiju.

Rad Ludwiga i Hofmanna pokazuje koliko su interdisciplinarni pristupi važni u današnjim istraživanjima, posebice u vrijeme klimatskih promjena i sve većih zahtjeva za energijom zbog umjetne inteligencije.

Pogled na potrošnju energije AI

Ogromno povećanje potrošnje energije u podatkovnim centrima koji podržavaju umjetnu inteligenciju je alarmantno. Procjenjuje se da će potrošnja energije porasti na preko 150 teravat sati do 2030. godine, što će se gotovo utrostručiti. Podatkovni centri trenutno čine oko dva posto ukupne europske potrošnje električne energije; taj bi broj mogao porasti na pet posto. Velik dio energije još uvijek dolazi iz fosilnih goriva, unatoč naporima velikih dobavljača kao što su Amazon, Microsoft i Google da se prebace na obnovljivu energiju dnevne vijesti prijavio.

Primjer ilustrira veliku potrošnju vode u aplikacijama umjetne inteligencije: procjenjuje se da je za treniranje ChatGPT-3 bilo potrebno 5,4 milijuna litara vode. To uključuje 700.000 litara samo za hlađenje podatkovnih centara, od čega je značajan dio iskorišten u opskrbnom lancu proizvodnje poslužitelja.

U Njemačkoj su energetske potrebe podatkovnih centara porasle za 70 posto od 2010. do 2022., što se može pripisati sve većoj učinkovitosti poslužitelja. Zanimljivo je da je udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Njemačkoj 2023. iznosio 56 posto, dok je u Danskoj i Norveškoj dosegao čak 80,2 odnosno 99 posto. Međutim, ostaje izazov iskoristiti otpadnu toplinu iz poslužitelja za grijanje zgrada, što zahtijeva širenje toplinskih mreža.

S obzirom na te izazove, ohrabrujuća je informacija da tvrtke poput Microsofta i Googlea ciljaju na ugljičnu neutralnost do 2030. godine i ulažu u istraživanje kako bi smanjile potrošnju energije umjetne inteligencije i emisije CO2. Sve veća svijest o potrošnji energije aplikacija umjetne inteligencije naglašava potrebu za velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije i širenje elektroenergetske infrastrukture kako bi se zadovoljili budući zahtjevi, kao što su dnevne vijesti naglašeno.

Integracija umjetne inteligencije u različite sektore ne samo da može pomoći u optimizaciji operativnih troškova, već nudi i potencijal za poboljšanje ugljičnog otiska. Stoga ostaje za vidjeti kako će se razvijati razvoj u područjima umjetne inteligencije i potrošnje energije u nadolazećim godinama.