Žene u vodstvu: kako regionalne razlike utječu na napredak

Žene u vodstvu: kako regionalne razlike utječu na napredak

Rasprava o ženama na vodećim pozicijama postaje sve važnija, posebno u svjetlu nedavne studije koju je proveo Sveučilište u Trieru. Ovo istraživanje, koje su vodili doktorand Natalie Welch i prof. Jörn Block, rasvjetljava utjecaj regionalnih čimbenika na broj žena menadžera u srednjim poduzećima. Rezultati pokazuju složenu interakciju između društvenih uvjeta i ekonomskih prilika za žene.

Studija je identificirala tri ključna čimbenika koji imaju najtrajniji utjecaj na izglede žena za dobivanje rukovodećih pozicija: ukupna stopa zaposlenosti žena, dostupnost mjesta za čuvanje djece i udio muškaraca koji koriste roditeljski dopust. Posebno je zanimljivo da je analiza oko 25.000 tvrtki s 50 do 500 zaposlenih pokazala da se uvjeti za napredovanje u karijeri jako razlikuju od regije do regije.

Regionalne razlike i vrste poduzeća

Ključni rezultat studije je značajna podjela na istok i zapad u Njemačkoj. Zbog povijesnih razloga, žene u Istočnoj Njemačkoj bolje su integrirane u tržište rada, što se odražava i na trenutne brojke. U Jeni je gotovo 34% menadžera žena, dok Frankfurt (Oder) zauzima prvo mjesto s preko 46%. Nasuprot tome, Gelsenkirchen ima samo 19%, a Ansbach u Bavarskoj samo 8% žena menadžerica.

Utjecaj regionalnih čimbenika izraženiji je u neobiteljskim tvrtkama. Čini se da je za obiteljska poduzeća regionalna tržišna integracija manje značajna. Dr. Rena Haftlmeier-Seiffert iz Zaklade EQUA ističe da rašireni dojam da žene imaju bolje mogućnosti za napredovanje u obiteljskim tvrtkama nije nužno točan.

Izazovi za žene

Žene čine oko 51% njemačkog stanovništva, ali samo 44% zaposlenih su žene, prema statistici iz bpb izranja. Unatoč povećanoj stopi sudjelovanja žena, njihova podzastupljenost u rukovodećim redovima i dalje je zabrinjavajuća. Na prvoj razini menadžmenta samo 25% pozicija zauzimaju žene, na drugoj razini taj broj iznosi 35%. Također pokazuje da su samo 4% zaposlenih žena menadžeri, u usporedbi s 10% muškaraca.

Razlozi za ovo odstupanje su različiti. Tradicionalna očekivanja uloge, koja ženama često dodjeljuju primarnu odgovornost za brigu o djeci, još uvijek prevladavaju i predstavljaju prepreku. Osim toga, izraz "stakleni strop" opisuje nevidljive prepreke koje sprječavaju žene da napreduju na vodeće pozicije.

Politički i društveni pristupi djelovanju

Kako bi se riješile te prepreke, studija Sveučilišta u Trieru nudi različite polazne točke za politiku. To uključuje rješavanje kulturnih i strukturalnih prepreka, stvaranje dodatnih mjesta za čuvanje djece i promicanje fleksibilnog radnog vremena. Ove mjere ne samo da bi mogle povećati dostupnost menadžera, već i poboljšati ravnotežu između obitelji i posla.

Ukratko, još uvijek postoji potreba za razbijanjem rodnih stereotipa i promicanjem strukturne integracije žena. Fleksibilni radni uvjeti i dovoljne mogućnosti skrbi o djeci ključni su. Ovim se problemom bave aktualna istraživanja, poput studije o ako, koji analiziraju vezu između rodne raznolikosti na razinama upravljanja i financijske uspješnosti.

Ostaje za vidjeti mogu li stečena saznanja i političke mjere značajno povećati broj žena na čelnim pozicijama u narednim godinama.