Geotermalna energija u Njemačkoj: Revolucionarno rješenje za energetsku tranziciju?

Geotermalna energija u Njemačkoj: Revolucionarno rješenje za energetsku tranziciju?

Geotermalna energija u Njemačkoj igra sve važniju ulogu u energetskoj tranziciji i željenoj klimatski neutralnoj opskrbi energijom. Trenutačni istraživački projekt koji vodi Sveučilište Johannes Gutenberg Mainz (JGU) istražuje temperaturne promjene stijena u geotermalnim rezervoarima kako bi se bolje razumjeli rizici poput potresa i povećalo društveno prihvaćanje geotermalnih projekata. Projekt pod nazivom TRIGGER pokrenut je 1. travnja 2025. godine, a od Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike financira oko dva milijuna eura, od čega je oko milijun eura namijenjeno grupama JGU. Na JGU-u sudjeluju stručnjaci iz različitih područja kao što su vulkanska seizmologija, tektonika i strukturna geologija te geodinamika i metamorfni procesi, što ilustrira sveobuhvatan pristup istraživanju. Glasno Sveučilište u Mainzu Središnji cilj istraživanja je analiza deformacija, strujanja fluida i procesa loma unutar stijena.

Važan aspekt korištenja geotermalne energije su temperaturni gradijenti, koji u Njemačkoj u prosjeku iznose tri stupnja na 100 metara, au grabenu Gornje Rajne dosežu i do pet stupnjeva. Projekti duboke geotermalne energije usmjereni su na rezervoare termalne vode koji su duboki preko 1500 metara i mogu se ekonomično koristiti za proizvodnju električne energije ili topline. Temperature ubrizgavanja u grabenu Gornje Rajne obično su 70 stupnjeva Celzijusa. Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja također podupire istraživanja za poboljšanje korištenja duboke geotermalne energije kako bi se prevladali tehnički izazovi i povećala dostupnost odgovarajućih geoloških formacija, na primjer u sjevernonjemačkom bazenu i alpskom podnožju.

Istraživanje i korištenje duboke geotermalne energije

Duboka geotermalna energija nudi potencijal za pokrivanje do 25% njemačkih potreba za toplinom. Ipak, manje od 1% topline proizvedene iz obnovljivih izvora u Njemačkoj trenutno dolazi iz dubokih geotermalnih izvora. Za daljnji napredak ove tehnologije potrebne su geofizičke metode za lokalno identificiranje izvora topline u podzemlju. Način rada duboke geotermalne energije temelji se na vađenju tople vode iz jedne bušotine i vraćanju ohlađene vode u drugu, čime se omogućuje učinkovita distribucija topline kroz mreže daljinskog grijanja.

Grad Berlin planira postati klimatski neutralan do 2045. godine, a prebacivanje opskrbe toplinom na obnovljive izvore energije ključan je dio ove strategije. Više od 90% trenutne topline dolazi iz fosilnih goriva, što se hitno mora promijeniti. Geolozi procjenjuju da bi duboka geotermalna energija potencijalno mogla osigurati do 20 posto topline potrebne u metropolitanskoj regiji. Tehnologija se već dokazala u mnogim njemačkim sustavima i uskoro bi se mogla koristiti kao bitna komponenta u lokalnim i daljinskim toplinskim mrežama. Međutim, posebni regionalni uvjeti i resursi moraju se prvo sveobuhvatno ispitati kako bi se iskoristio puni potencijal Berlin.de bilješke.

Tehnički izazovi i mogućnosti

Jedan od najvećih izazova u korištenju duboke geotermalne energije su tehnički i ekonomski rizici koji sprječavaju široku primjenu. Inducirana seizmičnost središnja je tema koja se obrađuje u okviru započetih istraživačkih projekata. Kontinuirano istraživanje mikrostrukturnog i mikrokemijskog sastava uzoraka ima za cilj pružiti dublje razumijevanje geotermalnih procesa, čime se pomaže minimizirati te rizike i maksimizirati učinkovitost korištenja geotermalne energije. Stručnjaci naglašavaju da će se ovo istraživanje također koristiti za razvoj alata koji optimiziraju planiranje, provedbu i praćenje projekata duboke geotermalne energije kako bi se promicala široka uporaba, kao što su npr. BMBF prijavio.

Ukratko, geotermalna energija u Njemačkoj mogla bi igrati ključnu ulogu u postizanju klimatskih ciljeva, pod uvjetom da se nastave odgovarajući istraživački napori i da se prevladaju preostali izazovi.