Nova metoda za identifikaciju vrsta: Sveučilište u Trieru revolucionira biološku raznolikost!

Nova metoda za identifikaciju vrsta: Sveučilište u Trieru revolucionira biološku raznolikost!

Istraživački tim sa Sveučilišta u Trieru razvio je inovativnu metodu za proučavanje bioraznolikosti. Pod vodstvom prof. dr. Henrika Krehenwinkela, nova metoda omogućuje brzo i isplativo prepoznavanje vrsta u vodenim tijelima kao što su rijeke i jezera, bez potrebe za složenim laboratorijskim tehnikama. Ova metoda već je uspješno testirana u rijeci Ruwer, u blizini Triera. S obzirom na globalno smanjenje bioraznolikosti, potreba za pouzdanim metodama za bilježenje promjena u prirodi postala je hitna.

Do sada su uobičajene analize često bile dugotrajne, skupe i zahtijevale su hvatanje ili ubijanje životinja. Nova metoda koristi prijenosne uređaje i posebno razvijen protokol testiranja. Voda se uzima iz vodenog tijela, filtrira, a iz filtra se izdvaja DNK okoliša. Ta se DNK zatim umnožava pomoću mobilnih uređaja i analizira pomoću modernog sekvencera. Proces stoga omogućuje identifikaciju ribljih vrsta bez potrebe za hvatanjem ili ozljeđivanjem.

Doprinos zaštiti prirode i vrsta

Ovaj razvoj važan je korak za zaštitu prirode i vrsta te pokazuje kako moderna tehnologija može pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti. Rezultati nove metode također se dobro slažu s klasičnim metodama. To istraživačima daje dodatno povjerenje u valjanost njihovih rezultata. Sveučilište u Trieru tako daje vrijedan doprinos globalnom istraživanju u području bioraznolikosti i očuvanja prirode. Istraživački projekt vodi prof. dr. Henrik Krehenwinkel, dostupan na +49 651 201-4911, a nedavno je objavljen.

U međuvremenu, u Berlinu se provodi pilot projekt za promicanje biološke raznolikosti. Ovaj projekt, koji provodi Zaklada za ljude i okoliš u Reinickendorfu i Mitteu, ima za cilj stvoriti odskočne biotope duž glavnih zelenih staza. Posebna pažnja posvećena je uređenju gredica samoniklog bilja, cvjetnih livada i tzv. „PikoParka“ koji se prostire na površini od 300 do 500 četvornih metara.

Cilj ove mjere je povezati zelene površine Berlina kako bi se stvorila utočišta za divlje životinje. Biotopi odskočnog kamena sastoje se od suhozida, divljeg grmlja i mrtvog drva i nude životinjama mogućnost skrivanja, zagrijavanja i hibernacije. Ovi biotopi ne samo da su blizu prirode, već su i slobodno dostupni i stvaraju mjesta okupljanja gradskog stanovništva.

U provedbu su uključeni mnogi akteri, uključujući pripravnike iz centra za obuku OTA gGmbH, himmelbeeta, NaturFreunde e.V., raznih školskih zajednica i udruga za parcele. Suradnja s Prirodoslovnim muzejom pod motom „Razumijevanje raznolikosti – istraživanje i doživljavanje prirode“ promiče i ponudu obrazovanja za okoliš.

Tema bioraznolikosti

Bioraznolikost, središnja tema u raspravama o zaštiti prirode i okoliša, obuhvaća raznolikost životnih oblika na nekom području i ključna je za opstanak na našem planetu. U Njemačkoj postoji oko 48.000 životinjskih vrsta, 9.500 biljnih vrsta i više od 14.000 gljivičnih vrsta. Ipak, stanje biološke raznolikosti je alarmantno. Prema izvješćima, 35% životinjskih vrsta i 31% biljnih vrsta je ugroženo. Zbog intenziviranja poljoprivrede, populacija ptica na poljoprivrednim površinama u posljednjih 40 godina smanjena je za polovicu.

Ukratko, očuvanje biološke raznolikosti ključno je za suzbijanje izazova klimatskih promjena i poljoprivrednih kriza. Ključne su strategije poput obnove staništa i ekološki održivog korištenja zemljišta i vode, kao i stvaranja zaštićenih područja. Na primjer, “Zeleni pojas” duž bivše granice između Savezne Republike Njemačke i DDR-a mogao bi poslužiti kao važna mreža za očuvanje biološke raznolikosti.

Događaji u Trieru i inicijative u Berlinu jasni su koraci u pravom smjeru za održivu zaštitu i promicanje bioraznolikosti.

Za dodatne informacije o studijama i projektima posjetite web stranicu Sveučilišta u Trieru uni-trier.de, Odjel Senata za okoliš, promet i zaštitu klime berlin.de i stranicu Goethe Instituta goethe.de biti posjećen.