Schöningerova koplja: najnovije datiranje donosi novi život starim lovačkim nalazima!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu istražuje Schöningen koplja koja su nastala prije 200.000 godina i predstavljaju arheološku senzaciju.

Die Johannes Gutenberg-Universität Mainz untersucht die Schöninger Speere, die vor 200.000 Jahren entstanden, als archäologische Sensation.
Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu istražuje Schöningen koplja koja su nastala prije 200.000 godina i predstavljaju arheološku senzaciju.

Schöningerova koplja: najnovije datiranje donosi novi život starim lovačkim nalazima!

Schöningen, Donja Saska, ističe se ne samo kao mjesto sa slikovitim krajolikom, već i kao važno povijesno mjesto, zahvaljujući svojim impresivnim arheološkim nalazima. Schöningenska koplja su najstarije sačuvano drveno oružje za lov na svijetu. Tek nedavno je međunarodni istraživački tim ponovno procijenio starost ovih fascinantnih artefakata. Ova preorijentacija rezultirala je korekcijom s 400 000 godina na 200 000 godina, što je imalo dubok utjecaj na cjelokupno datiranje prakse lova u to vrijeme. Kako izvješćuje Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu, prethodne procjene starosti temelje se na manje preciznim analizama slojeva, dok su trenutni nalazi osigurani rafiniranim procesom racemizacije aminokiselina.

Istraživanje i dokumentiranje Schöningerovih koplja odvijalo se u jedinstvenom, hermetički zatvorenom lovačkom logoru koji je bio 10 metara ispod razine vode dok se razina podzemne vode nije spustila. Ovi idealni uvjeti očuvanja omogućili su predaju 20 do 25 komada lovačkog oružja, uključujući i do deset kopalja do 2,5 metra. Nalazi su detaljno opisani u nedavnoj publikaciji u časopisu Science Advances.

Značaj nalaza

Jedno od najznačajnijih otkrića u Schöningenu je strateški lov na konje. Ukupno je ubijeno više od 50 konja, što ukazuje na visokospecijaliziranu strategiju lova tadašnjih stanovnika. Ova otkrića naglašavaju ne samo sposobnosti neandertalaca, već i visoku kvalitetu ljudske suradnje i organizacije prije 200.000 godina. Važno je napomenuti da su nalazi u Schöningenu klasificirani u srednji paleolitik i rani neandertalski period, što ih čini ključem za naše razumijevanje evolucije ljudskog ponašanja.

Istraživanje neki stručnjaci smatraju "eksperimentalnim" i "kontroverznim". Kritičari, poput Thomasa Terbergera i Jutte Winsemann, skeptični su glede slabosti u modelu geološkog taloženja, dok drugi, poput Tobiasa Lauera, smatraju metodologiju korisnom, ali naglašavaju da je kalibracija podataka ključna. Unatoč ovim raspravama, ostaje za vidjeti da su Schöningenska koplja najstarije potpuno sačuvano lovačko oružje na svijetu.

Paleon: Prozor u kameno doba

Istraživački muzej "Paleon", otvoren 2013., služi kao orijentir za ova značajna otkrića. Dizajnirana od strane ciriškog arhitektonskog biroa, ova futuristička zgrada fascinira posjetitelje svojom bogatom ponudom. Osim Schöningerovih koplja, muzej prikazuje i druge izumrle životinjske vrste, poput sabljozube mačke i šumskog slona. Posebnost je gotovo kompletan kostur šumskog slona koji je otkriven 2017. godine.

Muzej ne nudi samo obilaske mjesta iskopavanja, već pokriva i važne teme kao što su klimatske promjene i geološke promjene. Izleti se mogu organizirati za grupe do 25 osoba, s tim da je ulaz za odrasle 9 eura (sniženo 6 eura). Radno vrijeme varira ovisno o sezoni, a caffe bar i bistro osiguravaju obroke za goste.

Općenito, skup povijesnih nalaza i modernog muzeja ilustrira koliko je Schöningen važan ne samo u regionalnoj već iu globalnoj arheologiji. Regija privlači brojne posjetitelje koji žele naučiti više o vrlo ranim praksama lova i društvenim strukturama ljudi prije 200.000 godina. Glasno presse.uni-mainz.de i buskompass.de Schöningen bi u budućnosti mogao čak dobiti status svjetske kulturne baštine.

Stranica nije samo osvrt na prošlost čovječanstva, već i živi dio istraživanja ljudske evolucije i razumijevanja naših predaka.