Novo istraživanje otkriva spolne razlike u Alzheimerovoj bolesti!

Novo istraživanje otkriva spolne razlike u Alzheimerovoj bolesti!

Istraživanje neurodegenerativnih bolesti posljednjih je godina poprimilo nove dimenzije. Trenutna inicijativa Njemačke istraživačke zaklade (DFG) usredotočuje se na rodne razlike u bolestima kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Prema informacijama iz Sveučilište Saarland Žene su nesrazmjerno više pogođene Alzheimerovom bolešću, dok Parkinsonova bolest više pogađa muškarce. Te razlike mogu imati svoje korijene u embrionalnom razvoju i spolnim razlikama u mozgu.

Prijašnja su istraživanja prvenstveno bila usredotočena na neurone, ali sada su glija stanice također postale važnije u istraživanju. Profesorica Julia Schulze-Hentrich koordinira novopokrenutim prioritetnim programom koji se financira s oko 55 milijuna eura. Od 53 pristigle inicijative samo ih je osam dobilo sredstva za tri godine. Jedan od interdisciplinarnih projekata na Sveučilištu Saarland podržan je s oko sedam milijuna eura i ima za cilj istražiti rodne razlike u neurodegenerativnim i psihijatrijskim bolestima kao što su demencija, autizam i depresija.

Ciljevi i pristupi istraživanja

Središnja briga je istraživanje bioloških mehanizama i hormonalne kontrole glijalnih stanica. Ove stanice imaju ključnu ulogu u metabolizmu mozga i vrlo su osjetljive na hormone. Utvrđene su i razlike u povezanosti između hemisfera mozga: žene pokazuju izraženiju povezanost između dviju hemisfera, dok muškarci pokazuju jače veze između prednjeg i stražnjeg dijela mozga.

Osnovna istraživanja također ispituju razlike vezane uz spol u neuronskim krugovima i sinapsama. Žene imaju više sive tvari, što dovodi do boljeg intuitivnog razmišljanja, dok muškarci imaju veći mozak s optimiziranom motorikom. Elektrofiziologija, bihevioralna znanost i bioinformatika druga su područja ove opsežne studije. Drugi cilj je razviti jedinstvene metode kako bi prikupljeni podaci bili dostupni drugim istraživačkim skupinama.

Izazovi i spoznaje

Istraživanja Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, pokazuju kontinuirani rast slučajeva. Procjenjuje se da je više od pet milijuna ljudi pogođeno u Sjedinjenim Državama, a broj bi potencijalno mogao porasti na 14 do 16 milijuna do 2050. ako se ne provedu učinkovite intervencije. Iako je došlo do smanjenja rizika od demencije u nekim bogatim zemljama u proteklih 20-30 godina, budući učinak ostaje neizvjestan. Također je važno da se spolne razlike još uvijek ne uzimaju dovoljno u obzir u skrbi za pacijente i istraživanjima, iako studije pokazuju da su oko dvije trećine pacijenata s Alzheimerovom bolešću žene, što je, između ostalog, posljedica duljeg životnog vijeka.

Razlike u faktorima rizika između spolova također igraju ključnu ulogu. To uključuje čimbenike kao što su gen APOE, obrazovanje i komplikacije u trudnoći, koji su čimbenici rizika, osobito kod žena. Muškarci, s druge strane, pokazuju veću prevalenciju apneje za vrijeme spavanja, koja je također povezana s kognitivnim oštećenjem.

Ukratko, može se vidjeti da istraživanja neurodegenerativnih bolesti postaju sve više diferencirana. Programi poput onog DFG-a otvaraju nove perspektive za rodno osjetljiva istraživanja i mogli bi dati odlučujući doprinos razvoju novih lijekova. Stručnjaci koji se bave tehnikama snimanja mogu se prijaviti za sudjelovanje u ovom ključnom projektu kako bi se u konačnici poboljšali terapijski pristupi za oba spola i otvorile nove mogućnosti znanstvenicima sutrašnjice.