Revolucija u medicini kostiju: metoda bez zračenja iz Saarlanda!

Revolucija u medicini kostiju: metoda bez zračenja iz Saarlanda!

Revolucionarna studija profesorice Bergite Ganse sa Sveučilišta Saarland donosi novu nadu za praćenje cijeljenja prijeloma. Istraživanja pokazuju da cijeljenje prijeloma kostiju presudno ovisi o protoku krvi i opskrbi tkiva kisikom. Uz pomoć komercijalno dostupnih mjernih uređaja koji koriste svjetlo i stoga su bez zračenja, liječnici mogu točnije i učinkovitije pratiti proces cijeljenja prijeloma. Rezultati ove studije objavljeni su u renomiranim časopisima, uključujući “Biosensors and Bioelectronics” i “Journal of Functional Biomaterials”.

Novorazvijena metoda omogućuje jednostavno postavljanje mjernog uređaja na kožu iznad mjesta prijeloma, čak i sa gipsanim zavojima. To omogućuje brzo praćenje procesa zacjeljivanja bez potrebe za rendgenskim ili CT skeniranjem. Dok X-zrake i CT slike daju samo selektivne snimke i također uključuju zračenje, novi uređaji mogu pružiti kontinuirane podatke za izlječenje.

Liječenje u detalje

U studijama na 55 pacijenata koji pate od prijeloma tibije i 51 kontrolnom subjektu, istraživači su otkrili da protok krvi i zasićenost kisikom pokazuju karakteristične putanje tijekom regeneracije kostiju. Prokrvljenost se povećava na početku cijeljenja, ali ponovno opada nakon dva do tri tjedna. Zasićenost kisikom pokazuje slično ponašanje. Odstupanja u očitanjima mogu ukazivati ​​na kašnjenje u procesu ozdravljenja, što može biti uzrokovano čimbenicima kao što su previše vježbanja, pušenje ili postojeći rak.

Razvoj ove obećavajuće tehnologije financira Zaklada Werner Siemens s osam milijuna eura. Također radimo na inteligentnim implantatima koji su namijenjeni za podršku praćenju i promicanju cijeljenja kostiju. Suradnja s Europskom svemirskom agencijom (ESA), Njemačkim svemirskim centrom (DLR) i NASA-om ima za cilj istraživanje mehanizama gubitka koštane mase u svemiru.

Globalni značaj i primjena

Ova inovativna metoda ne samo da bi mogla poboljšati medicinsku skrb u visoko razvijenim zemljama, već bi mogla biti ključna i u siromašnijim zemljama. Zapravo, mnogi ljudi u takvim regijama suočavaju se s izazovima koji im ozbiljno ograničavaju pristup medicinskoj skrbi. Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj izvješćuje da je siromaštvo jedan od najčešćih uzroka bolesti i svake godine oko 100 milijuna ljudi gura ispod granice siromaštva, često zbog medicinskih troškova.

Osim toga, nedostatak resursa, čiste pitke vode i sanitarnih uvjeta u zemljama u razvoju dovodi do visokog rizika od bolesti. Čimbenici kao što su nezaposlenost, nedostatak školovanja i neadekvatno planiranje obitelji pogoršavaju ionako nesigurnu zdravstvenu situaciju. Ovi društveni izazovi čine uvođenje i uspostavu novih medicinskih tehnologija još važnijim.

U tom kontekstu, znanstvenici su također primijetili da je razvoj usmjeren na zdravlje i otporan na klimu od najveće važnosti. Preventivni pristup temeljen na populaciji mogao bi biti ključan za ublažavanje negativnih utjecaja klimatskih promjena na zdravlje u pogođenim regijama. Izvješće Lancet Countdown o zdravlju i klimatskim promjenama u Latinskoj Americi ističe ovu potrebu i naglašava hitnost takvog djelovanja.