Ženski otpor: Zaboravljene heroine nacionalsocijalizma!
9. srpnja 2025. stručnjaci će u Saarbrückenu raspravljati o otporu i deportaciji žena pod nacionalsocijalizmom.

Ženski otpor: Zaboravljene heroine nacionalsocijalizma!
Dana 9. srpnja 2025. u Saarbrückenu će se održati važan događaj na temu otpora i deportacije žena pod nacionalsocijalizmom. Događaj, koji organiziraju Francuski centar na Sveučilištu Saarland, Institut d’Etudes Françaises, Goethe-Institut Nancy i Université de Lorraine, održat će se u 18:30. u Vili Europa, Kohlweg 7, 66123 Saarbrücken. Ovo je sljedeće izdanje događaja Tête-à-tête, koji promoviraju dijalog između govornika iz Njemačke i Francuske. Profesorica Anne-Sophie Donnarieix sa Sveučilišta Saarland moderirati će događaj.
Panel uključuje Caroline François, povjesničarku i voditeljicu programa u “Office national des combattants et des žrtvama de guerre”, i Mechtild Gilzmer, profesoricu romanskih studija u Saarbrückenu. Događaj će se održati na francuskom i njemačkom jeziku. Zainteresirani imaju priliku prijaviti se do 7. srpnja putem online obrasca na web stranici France Center. Za više informacija o ovom događaju i drugim ponudama France Centera posjetite web stranicu ovdje biti posjećen.
Žene u otporu
Uloga žena u otporu protiv nacionalsocijalizma bila je složena i često nedovoljno zastupljena. Mnoge od tih žena dolazile su iz socijalističkih domova ili su bile aktivne u komunističkim omladinskim skupinama. Unatoč značajnom doprinosu, dugo su ostali u sjeni politike sjećanja Savezne Republike Njemačke. Njihovo opredjeljenje proturječilo je tadašnjoj slici o ženama koju je propagirao Adolf Hitler, a prema kojoj su žene prije svega trebale biti lijepe i rađati djecu. Taj svjetonazor nije nestao s krajem nacionalsocijalizma i imao je trajan utjecaj na percepciju boraca otpora.
Ogledni primjer je Hedwig Porschütz, koja je spašavala progonjene Židove putem transakcija hrane na crnom tržištu. Unatoč njezinim postupcima, odbijena je njezina molba za priznavanje statusa politički progonjene osobe te je morala služiti zatvorsku kaznu za tzv. “ratni gospodarski zločin”. Other notable women such as Maria Terwiel, Mildred Harnack and Libertas Schulze-Boysen testify to the important but often unrecognized role that women played in the resistance.
Nasljeđe otpora
U Berlinu je, na primjer, “Crvena kapela” bila labava skupina otporaša, koja je uključivala i mnoge žene. Ova skupina dokumentirala je nacističke zločine i pomagala onima koji su bili progonjeni davanjem kartica za obroke. Međutim, nakon njihova otkrića, nacisti su ponovno protumačili njihove napore, prozvavši ih kao špijune Sovjetskog Saveza. Od oko 150 članova “Crvene bande”, više od 50, uključujući 19 žena, je ubijeno.
U DDR-u su borci otpora doživljavali drugačiju cijenjenost, dok su u Saveznoj Republici često bili stigmatizirani kao “izdajice”. Manfred Roeder opisao ih je kao "obične izdajice i špijune". Međutim, posljednjih godina uočena je promjena u razmišljanju. Mnoge od ovih žena sada su javno prepoznate, bilo imenovanjem škola, ulica ili trgova. Njihove se priče sve više dokumentiraju u životopisima na internetu i na kamenima spoticanja, što predstavlja prikladan podsjetnik na njihovu hrabrost.
Nadolazeći događaj o otporu i deportaciji žena u nacionalsocijalizmu predstavlja važan korak u podizanju svijesti o ovim ključnim doprinosima i očuvanju sjećanja na često zaboravljene heroine nacističke ere. Diskurs koji okružuje ulogu žena u otporu i dalje je relevantan i neophodan za razumijevanje punog opsega otpora totalitarnom režimu.