Novi EU okvir za ekonomsku politiku: reforme za budućnost i stabilnost!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Politolozi sa Sveučilišta u Magdeburgu koriste PROSPER za istraživanje proračunske politike EU-a i izradu preporuka za reformu.

Politikwissenschaftler der Uni Magdeburg erforschen mit PROSPER die EU-Haushaltspolitik und entwickeln Reformempfehlungen.
Politolozi sa Sveučilišta u Magdeburgu koriste PROSPER za istraživanje proračunske politike EU-a i izradu preporuka za reformu.

Novi EU okvir za ekonomsku politiku: reforme za budućnost i stabilnost!

Dana 15. travnja 2025. Sveučilište Otto von Guericke Magdeburg pojačat će svoju ulogu u europskom istraživanju o redizajnu javnih financija. Politolozi na sveučilištu članovi su istraživačke mreže PROSPER koja proučava proračun i ekonomsku politiku EU. Ova mreža se sastoji od dvanaest institucija iz različitih europskih zemalja i postavila si je cilj razviti konkretne preporuke za djelovanje kroz znanstvenu razmjenu i radionice.

Pod vodstvom prof. Eve Heidbreder, istraživački tim usredotočen je na dizajn politike i upravljanje reformama koje se vrte oko fiskalnih pravila EU-a i proračuna EU-a. Posebne teme uključuju ulaganja u obranu, sigurnost, inovacije i konkurentnost te stabilnost u eurozoni. Trenutno su u tijeku pregovori o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, koji također uključuje važna pitanja o veličini proračuna, rashodima i podrijetlu sredstava unutar EU.

Inovacije u kontroli fiskalne politike

Glasno germany.representation.ec.europa.eu Europski parlament i Vijeće EU-a nedavno su postigli politički dogovor o novom okviru gospodarskog upravljanja. Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije, sporazum je nazvao značajnim korakom naprijed. Cilj je novog okvira ojačati održivost duga država članica i promicati put održivog i uključivog rasta.

Novi okvir opisan je kao jednostavniji, transparentniji i učinkovitiji. Središnja komponenta je uvođenje novih srednjoročnih planova strukturne fiskalne politike, koje zemlje članice moraju razviti od 2024. Ti planovi uključuju proračunske ciljeve, reforme i ulaganja, koje će ocijeniti Komisija, a odobriti Vijeće. Osim toga, uspostavit će se praćenje temeljeno na riziku na temelju proračunske situacije svake države članice.

Izazovi i mogućnosti

Izazovi s kojima se EU suočava su različiti. Povećane razine javnog duga, posebice kao posljedica pandemije COVID-19, zahtijevaju prilagodbu pravila fiskalne politike. Komisija također vidi potrebu za povećanjem proračuna i otplatom dugova nastalih tijekom pandemije. Svrsishodan okvir za upravljanje tim financijskim obvezama ključan je za osiguranje gospodarske stabilnosti unutar Unije. europarl.europa.eu ističe da će novi okvir stupiti na snagu 30. travnja 2024. i predstavlja temeljnu reviziju postojećeg gospodarskog upravljanja.

Osim toga, Komisija poziva na godišnje izvješćivanje o napretku država članica i potiče pojednostavljeno i automatizirano postupanje s postupcima prekomjernog deficita. Države članice koje ne slijede nova pravila mogle bi biti izvedene pred Europski sud pravde, naglašavajući važnost poštivanja fiskalnih pravila.

Sveobuhvatan pristup reformi fiskalne politike EU-a pokazuje koliko se ozbiljno pristupa trenutnim izazovima. Te bi reforme, slične promjenama između 2011. i 2013. kao odgovor na krizu državnog duga, mogle dovesti do stabilnijeg gospodarskog temelja u EU-u.

Prvo događanje istraživačkog projekta PROSPER, javna tribina, održat će se 14. lipnja 2025. u sklopu “Duge noći znanosti”. Trogodišnji projekt financiran je s iznosom od milijun eura i pružit će analitičku podršku procesu pregovora o ovim važnim gospodarskim temama.