Nobelovac Ramakrishnan o tajni starenja i produljenja života

Nobelovac Ramakrishnan o tajni starenja i produljenja života

21. listopada 2025. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju Venki Ramakrishnan održat će predavanje u Audimaxu Tehničkog sveučilišta (TU) Dresden. Pod naslovom “Zašto umiremo: Nova znanost o starenju i potraga za besmrtnošću” bavit će se uzrocima i mehanizmima starenja. Predavanje počinje u 19:00 sati. i otvoren je za sve zainteresirane; prethodna prijava nije potrebna. Ovaj događaj dio je niza predavanja koje podržavaju različiti partneri, uključujući Ardenne GmbH i Društvo prijatelja i podupiratelja TU Dresden e.V.

Ramakrishnan, koji ima 73 godine, ima impresivnu akademsku karijeru. Nakon što je diplomirao fiziku na Sveučilištu Baroda u Indiji, završio je doktorat na Sveučilištu Ohio. Kasnije se posvetio biologiji na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu. Dobio je Nobelovu nagradu 2009. za važna istraživanja o strukturi i funkciji ribosoma. Bio je i predsjednik Kraljevskog društva, jednog od najstarijih znanstvenih društava na svijetu, od 2015. do 2020. godine.

Perspektive istraživanja dugovječnosti

Istraživanje dugovječnosti ubrzano se razvilo posljednjih godina i promatra starenje kao proces na koji se može biološki utjecati. Cilj je produljiti godine života i ujedno promicati zdravlje u tim godinama. Sve se više vjeruje da se značajan napredak može postići tehnologijama kao što je reprogramiranje stanica, u kojem se stanice mogu vratiti u mlađe stanje. Studije na Institutu Salk pokazuju obećavajuće rezultate za djelomično reprogramiranje stanica bez stvaranja tumora.

Osim toga, međunarodni istraživački timovi intenzivno rade na kontroliranim primjenama ovih tehnika za ljude, posebno u kontekstu neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Ključni rizik reprogramiranja je nekontrolirana proliferacija stanica, što zahtijeva precizno doziranje.

Terapije protiv bolesti povezanih sa starenjem

Posebno zanimljivo područje je istraživanje senolitika, tvari usmjerenih na uništavanje senescentnih stanica koje mogu potaknuti upalu i oštetiti organe. Trenutno postoji preko deset senolitika u kliničkim ispitivanjima. Studija klinike Mayo pokazuje da pacijenti s idiopatskom plućnom fibrozom mogu imati koristi od terapije dasatinibom i kvercetinom. Pilot ispitivanja u Kanadi pokazuju poboljšanja u brzini hodanja i kognitivnih sposobnosti kod starijih subjekata nakon senolitičke terapije.

Istraživačke skupine također se usredotočuju na optimizaciju mitohondrija kako bi se obnovila učinkovitost mitohondrija, dok se genomska precizna medicina razvija za kontrolu epigenetskih čimbenika starenja. Tehnike kao što je CRISPR za epigenetsko uređivanje su u razvoju, iako su kliničke primjene još u ranim fazama.

Društvena i etička pitanja

Napredak u istraživanju starenja također postavlja važna društvena i etička pitanja. Mora se pažljivo razmotriti utjecaj starije, zdrave populacije na mirovinske sustave i tržište rada. Također se poziva na regulaciju medicine dugovječnosti i etičke procjene genetskih intervencija.

Trenutno nema odobrenih lijekova za produljenje života. Stručnjaci ističu važnost uravnotežene prehrane, tjelesne aktivnosti, higijene spavanja i psihosocijalne stabilnosti kao učinkovitih mjera za zdravo starenje. Međutim, razvoj u istraživanju starenja nudi obećavajuću perspektivu za usporavanje ili poništavanje biološkog starenja, iako su mnogi dugoročni učinci još uvijek nepoznati.

Za daljnje informacije o događaju i Venki Ramakrishnan, zainteresirani mogu posjetiti web stranicu TU Dresden: tu-dresden.de.

Dodatne informacije o istraživanju dugovječnosti možete pronaći na current-knowledge.de, dok se temeljna saznanja u stručnoj literaturi nalaze npr. pod deutschlandfunk.de dostupni su.