Istraživanje o anticiganizmu: Dižu se glasovi Sinta i Roma!

Istraživanje o anticiganizmu: Dižu se glasovi Sinta i Roma!

Dana 26. ožujka 2025. u Flensburgu je održan inauguracijski sastanak nove istraživačke grupe koja se bavi temom anticiganizma i njegovih ambivalentnosti između 1850. i 1950. godine. Inicijatori projekta su Europsko sveučilište u Flensburgu i nekoliko drugih sveučilišta. Anticiganizam se odnosi na nepravde koje su počinjene prema Sintima i Romima tijekom generacija i smatra se oblikom rasizma protiv ovih zajednica.

Četverogodišnji istraživački projekt ima za cilj rasvijetliti povijesnu pozadinu, veze i dinamiku anticiganizma u Europi. Prof. dr. Christiane Hipp, predsjednica Europskog sveučilišta u Flensburgu, ističe važnost neprihvaćanja diskriminacije. Riječ je o gledanju u prošlost kako bi se bolje razumjeli sadašnji fenomeni anticiganizma. Projekt ispituje, između ostalog, kako reprezentacije i ideje jačaju nepravdu i dovode do isključivanja i diskriminacije.

Ciljevi istraživačke skupine

Istraživačka skupina ima dva glavna cilja: s jedne strane, treba ispitati isključenost, predrasude i stereotipe koji su se pojavili između 1850. i 1950. godine. S druge strane, istražuju se mogućnosti djelovanja koje su Sinti*zze i Roma*nja razvili i koristili u to vrijeme. Prva faza se posebno usredotočuje na “navodno znanje” koje je konstruirano o grupama bez njihovog angažmana. Mnoge važne novine i časopisi koje su izdavali Sinti*zze i Romi, a koji su postojali prije više od sto godina, često su ignorirani ili zaboravljeni.

U projekt je uključeno devet mladih znanstvenika s raznih sveučilišta, uključujući Heidelberg, Gießen, Marburg, Regensburg i Flensburg. Prof. dr. Iulia-Karin Patrut, glasnogovornica istraživačke skupine, naglašava da je razumijevanje proturječja i povijesnog razvoja ključno za razumijevanje otpornosti anticiganizma. Cijeli projekt je usmjeren na podizanje svijesti o stoljetnoj diskriminaciji koja poput sjene visi nad poviješću Sinta i Roma.

Povijesna perspektiva i aktualnost

Diskriminacija Sinta i Roma ima dugu povijest, obilježenu progonom i nepravdom. Tijekom nacističke ere, procjenjuje se da je oko 500.000 Sinta i Roma bilo sustavno progonjeno, deportirano i ubijeno; sustavno su im kršena ljudska prava. Unatoč njihovoj prisutnosti u Njemačkoj stoljećima, još uvijek postoje duboko ukorijenjene predrasude i diskriminacija protiv ovih skupina. Stereotipi često nisu povezani sa stvarnošću ovih etničkih manjina, a nepoznavanje njihove povijesti doprinosi održavanju ovih predrasuda.

Aktualne inicijative, poput organizacije Ludnica, bave se obrazovanjem u školama kako bi se smanjile predrasude. Benjamin Adler iz Madhousea poziva na veće uključivanje tema Sinta i Roma u nastavni plan i program kako bi se djeca i mladi senzibilizirali i educirali. U Europi živi oko 12 milijuna Sinta i Roma, najveće etničke manjine u Europi, čiji preci potječu iz Indije i Pakistana.

U Njemačkoj je zabranjena zakonska diskriminacija Sinta, Roma i Jeniša, a država je dužna štititi njihovu kulturu i identitet. Međutim, potpora onima koji su pogođeni diskriminacijom često ostaje neadekvatna. Umjetnici poput RealTschawo koriste glazbu za podizanje svijesti o identitetu Sinta i promicanje integracije.

Istraživačka skupina važan je korak prema tome da izazovi i diskriminacija s kojima se Sinti*zze i Roma*nja i danas suočavaju postanu vidljivi i dovedu do hitno potrebnih rasprava. Dodatne informacije dostupne su na web stranici Europskog sveučilišta u Flensburgu. Sveučilište u Flensburgu izvještava da istraživanje o anticiganizmu igra ključnu ulogu u razumijevanju isključenosti i diskriminacije. Također BR ističe da je povijest Sinta i Roma složena i tragična te da je obrazovni rad i dalje nužan.