Mir kroz pravdu: Predavanje kritizira rodnu nejednakost

Mir kroz pravdu: Predavanje kritizira rodnu nejednakost

11. lipnja 2025. u sklopu Studium Generale na Sveučilištu u Lübecku održat će se predavanje Simone Wisotzki. Pod naslovom “Zašto se o miru i pravdi mora govoriti iz rodne perspektive” predavanje se bavi trenutnim uvjetima i strukturama mira. Predavanje počinje u 19.15 sati. u predavaonici IMGWF/ZKFL, Königstraße 42, Lübeck. Pristup je besplatan i nije potrebna registracija.

Događaj je dio serije predavanja koja se bave složenim aspektima mira. Program koji organiziraju profesori Christina Schües, Cornelius Borck, Christoph Rehmann-Sutter i dr. Birgit Stammberger ima za cilj ispitati teorijske i praktične perspektive mira. Drugi datumi u Studium Generale uključuju predavanja o temama kao što su "Mir protiv sigurnosti?" i “Oblikovanje mira – ali kako?”.

Uloga žena u mirovnim procesima

Predavanje Wisotzki promišlja i širu temu feminističke mirovne politike, koja zagovara pravdu i jednakost za sve ljude, bez obzira na podrijetlo, spol ili društveni status. Feministički osjećaji protežu se kroz različite dimenzije kako bi se srušile strukturne prepreke postizanju mira i promicanju nenasilja. Inicijativa je posebno aktualna jer se kroz povijest žene često percipiraju samo kao žrtve sukoba, napominje Barbara Lochbihler iz Međunarodne ženske lige za mir i slobodu. Ova organizacija, koja ima savjetodavni status pri Ujedinjenim narodima, desetljećima se zalaže za uključivanje žena u mirovne procese.

Lochbihler ističe napredak postignut Rezolucijom UN-a 1325 „Žene, mir i sigurnost“. Ova rezolucija poziva na veće uključivanje žena u procese donošenja odluka i ima za cilj jačanje utjecaja rodne perspektive u održavanju mira. Borba protiv nasilja nad ženama u ratnim i poratnim društvima postala je hitna od 1990-ih, posebno u svjetlu kršenja ljudskih prava u žarištima sukoba kao što su Sirija i Jemen.

Trenutna spremnost na promjenu

Unatoč tom napretku, zastupljenost žena u pregovorima i mirovnim pregovorima i dalje je niska, što dovodi u pitanje učinkovitost međunarodnih napora. Međutim, Europska unija poduzela je mjere kako bi podržala provedbu Rezolucije 1325 i ojačala ulogu žena u mirovnim procesima. Rezolucije koje pozivaju na nacionalne akcijske planove za provedbu rezolucije donesene su 2006. i 2009. godine.

Pitanje rodne ravnopravnosti nije samo središnje za mirovni pokret, već je i ključ za prevladavanje globalnih nepravdi. Feministička mirovna politika ne gleda na mir samo kao na odsutnost nasilja, već kao na pozitivno stanje koje uključuje socijalnu pravdu. Ovi su pristupi također relevantni za programe kao što je Agenda Platform 2030, koja je posvećena provedbi ciljeva održivog razvoja.

Sve u svemu, nadolazeći događaj na Sveučilištu u Lübecku predstavlja važnu priliku za podizanje svijesti o složenim vezama između roda, mira i pravde u svijetu koji se stalno mijenja. U vrijeme kada globalne napetosti rastu, glasovi žena u istraživanju mira i sukoba postaju još vrijedniji.

Za dodatne informacije o različitim aspektima feminističke mirovne politike i ulozi žena u mirovnim procesima, mogu se konzultirati sljedeći izvori: Sveučilište u Lübecku, Znanost i mir, i Frieda.