Istraživači klime pod pritiskom: Kako klimatske promjene utječu na psihu!

Istraživači klime pod pritiskom: Kako klimatske promjene utječu na psihu!

Psihološki stres koji klimatski znanstvenici doživljavaju zbog učinaka klimatskih promjena hitan je problem koji sve više dolazi u svijest javnosti. uni-kiel.de izvještava da su mnogi istraživači frustrirani između svojih znanstvenih otkrića i često neadekvatnog političkog djelovanja. Ova razlika može dovesti do osjećaja nemoći i očaja, osobito ako nečije istraživanje ne rezultira trenutnim političkim djelovanjem.

Postdoktorandica Anna Lena Bercht sa Sveučilišta Christian Albrechts u Kielu fokusira se na psihološke posljedice za istraživače u svom komentaru u specijaliziranom časopisu “Nature Climate Change”. Ona izvještava o emocionalnim izazovima s kojima se suočavaju znanstvenici koji doživljavaju izravan utjecaj klimatske krize na svoje područje rada. Osjećaji kao što su strah, tuga i zabrinutost su česti, ali mnogi ih nerado otvoreno izražavaju. Bercht kritizira činjenicu da su mnogi njezini kolege prepušteni sami da se nose s tim teretima, što može dovesti do njihovog povlačenja iz istraživanja klime.

Emocionalna otpornost i podrška

Kako bi podržao emocionalnu otpornost klimatologa, Bercht predlaže poduzimanje strukturalnih mjera. To bi moglo uključivati ​​snažnije umrežavanje, radionice, programe vršnjačkog mentorstva i vršnjački nadzor. Nastavni planovi i programi i tečajevi daljnjeg usavršavanja također bi bili od pomoći u promicanju vještina suočavanja s emocionalnim stresom. Bercht je i sama iskusila emocionalne izazove u svojim istraživanjima, na primjer s ribarima s Lofota u Norveškoj, koji su ugroženi klimatskim promjenama. Njezina kolegica Verena Sandner Le Gall proučava domorodačku zajednicu Guna u Panami, koja je zbog stalnih poplava prisiljena napustiti svoju domovinu.

Opterećenja uzrokovana klimatskim promjenama ne utječu samo na znanstvenike, već i na širu javnost. Prema tome Savezno ministarstvo okoliša Klimatske promjene također izazivaju strah, bespomoćnost i zabrinutost stanovništva. Pojmovi kao što su "eko-tjeskoba" i "eko-žalost" opisuju te emocionalne reakcije, koje se mogu pojaviti i kao prikladni odgovori na klimatsku krizu i kao pretjerani emocionalni odgovori. Snažne emocionalne reakcije uključuju ponašanje izbjegavanja, paralizu akcije i poremećaje spavanja.

Mentalno zdravlje u kontekstu promjena okoliša

The Savezna agencija za okoliš napominje da klimatske promjene nemaju samo izravne psihološke posljedice, koje su često posljedica prirodnih katastrofa ili ekstremnih vremenskih događaja, već da dugotrajne promjene poput dugotrajnih suša također mogu uzrokovati psihološki stres. Istraživanje ima za cilj identificirati rizične skupine koje su posebno teško pogođene.

Dok rastuće temperature i ekstremni prirodni događaji kao što je uragan Katrina 2005. godine mogu dovesti do povećanja simptoma PTSP-a i anksioznosti, fenomen "solastalgije" opisuje osjećaj gubitka i emocionalne nevolje uzrokovane promjenama u poznatom životnom prostoru. Savezno ministarstvo okoliša također naglašava da je pojedinačna i politička akcija protiv klimatskih promjena neophodna kako bi se smanjili negativni psihološki učinci.