Poplava plastike prijeti grebenima Illa Grossa: studija zvoni na uzbunu!

Poplava plastike prijeti grebenima Illa Grossa: studija zvoni na uzbunu!

Aktualna studija koju je vodio Sveučilište Christian Albrechts u Kielu (CAU) otkrio je alarmantne rezultate o onečišćenju mikroplastikom u jednoj od najudaljenijih regija Mediterana, zaljevu Illa Grossa. Iako se ova regija nalazi 55 kilometara od kopna, istraživanje pokazuje alarmantno visoku koncentraciju mikroplastike i mikrogume.

Ukupno su uzorci sedimenta uzeti s pet lokacija unutar kaldere Illa Grossa, a rezultati su otkrili prosječno opterećenje od 1514 čestica mikroplastike i mikrogume po kilogramu sedimenta. Posebnu zabrinutost izazvala je najveća koncentracija od 6345 čestica iz uzorka koji je došao iz kolonije koralja.

Izazovi koralja

Proučavana vrsta koralja, Cladocora caespitosa, jedina je vrsta kamenih koralja u Sredozemlju koja gradi grebene i igra ključnu ulogu u morskom ekosustavu. Ne samo da tvori važne strukture grebena, već također osigurava stanište brojnim drugim vrstama. Ovi su koralji također pokazatelji promjene okoliša i pridonose fotosintezi i unosu planktona, što je osobito važno u vrijeme toplinskog stresa.

Studija, objavljena u Marine Pollution Bulletin, koristi napredne analitičke metode kao što je laserska izravna infracrvena spektroskopija (LDIR) za ispitivanje veličine, oblika i tipa polimera mikroplastičnih čestica. Više od 90% identificiranih čestica bilo je manje od 250 mikrometara, što ih čini potencijalno proždrljivim za koralje.

Uzroci onečišćenja mikroplastikom

Onečišćenje mikroplastikom gorući je ekološki problem koji ima razorne učinke, osobito u morskim ekosustavima. Prema izvješću od Termoplastični kompoziti Mnoge čestice mikroplastike potječu od razbijenih većih plastičnih dijelova. Oni ulaze u more kroz rijeke i mijenjaju mikrobnu zajednicu, ometajući ciklus dušika i potencijalno potičući cvjetanje toksičnih algi.

Alarmantna je činjenica da preko deset milijuna tona plastičnog otpada svake godine završi u oceanima. Posljedice su ozbiljne: mikroplastika može uzrokovati fizičke blokade u probavnom sustavu morskih životinja, a mnogi organizmi je pogrešno smatraju hranom, pridonoseći padu njihove populacije.

Hitna potreba za akcijom

Rezultati studije u Kielu jasno pokazuju da čak ni udaljena zaštićena područja nisu imuna na onečišćenje plastikom i da postoji hitna potreba za djelovanjem. Za učinkovito smanjenje mikroplastike potrebne su pojedinačne i zajedničke mjere. Potrošači mogu smanjiti potrošnju plastike i odabrati održivije proizvode. U isto vrijeme, vlade bi trebale uvesti strože propise o proizvodnji i odlaganju plastike.

Inovativna rješenja, uključujući biorazgradive materijale i poboljšane prakse recikliranja, bitna su. Nužne su i edukativne kampanje za podizanje svijesti o opasnostima mikroplastike. Na taj način možemo zajedno surađivati ​​u borbi protiv poplave plastike kako bismo zaštitili morske ekosustave i zdravlje našeg planeta.