Svjetlo: Ključ našeg blagostanja i ritma života!

Svjetlo: Ključ našeg blagostanja i ritma života!

Svjetlost je bitan dio našeg života i utječe na mnoge životne procese. U petak, 24. listopada 2025., prof. Peter Scharff s Tehničkog sveučilišta u Ilmenau će svojim predavanjem baciti više svjetla na temeljne aspekte svjetla. Ovo počinje u 15:00 sati. u zgradi X-ray TU Ilmenau, Weimarer Straße 32. Ulaz je 5 eura. Predavanje je dio Citizens' Campusa TU Ilmenau i bavi se ne samo fizikalnim i kemijskim osnovama svjetlosnih fenomena, već i raznolikim svjetlosnim fenomenima koji oblikuju naš svakodnevni život.

Važnost svjetla je široka, od bioloških ritmova biljaka do svakodnevnih ljudskih aktivnosti, koje su određene izmjenom dana i noći. Profesor Scharff će podržati demonstraciju valne i čestične prirode svjetlosti u eksperimentima. Dr. Dirk Schulz s Instituta za fiziku će popratiti predavanje i proširiti temu.

Znanstvene osnove svjetla

U klasičnoj elektrodinamici, svjetlost se promatra kao visokofrekventni elektromagnetski val, koji je definiran valnim duljinama između približno 380 i 780 nanometara. Ove frekvencije su u rasponu od približno 790 do 385 THz. Brzina svjetlosti u vakuumu je približno 299 792 458 m/s, vrijednost koja igra središnju ulogu u mnogim optičkim primjenama.

Važan koncept u optici je dualnost svjetlosti, koja kaže da ona postoji i kao val i kao čestica. Ova dualnost val-čestica je glavna komponenta kvantne mehanike, koja razmatra svojstva fotona kao kvantnih objekata. U tom kontekstu, ključno je znati da fotoni imaju i energiju i impuls, koji se opisuju formulama E = hν i p = h/λ.

• Wellenlängen des sichtbaren Lichts: 380 – 780 nm
• Lichtgeschwindigkeit im Vakuum: c = 299.792.458 m/s
• Klassische Modellierung: elektromagnetische Wellen

Za analizu ponašanja svjetlosti koriste se različiti optički principi, uključujući refleksiju, lom i raspršenje. Promjena medija različite optičke gustoće opisuje lom, dok zakon refleksije kaže da upadni kut odgovara kutu refleksije. Disperzija je još jedan fenomen koji se javlja kada svjetlosne prizme rastavljaju boje na različite spektralne komponente.

Značaj za prirodu i ljude

Svjetlost nije samo fizikalni fenomen, već također igra ključnu ulogu u biološkim procesima. U fotosintezi biljke koriste svjetlosnu energiju za proizvodnju organskih spojeva. Svjetlost je također sredstvo komunikacije za životinje i koristi se za orijentaciju i izbjegavanje opasnosti. Ljudske oči projiciraju svjetlost na mrežnicu, gdje specijalizirani fotoreceptori štapići i čunjići proizvode električne signale koji omogućuju naš vid.

Razmatranje svojstava svjetlosti kreće se od fizikalnih osnova do praktične primjene u našem svakodnevnom životu. Razumijevanje ovih koncepata važno je ne samo za znanstvenike, već i za opću publiku kako bi bolje cijenili važnost ovog temeljnog dijela naših života.

I TU Ilmenau i znanstveni temelji svjetlosti, koji su kroz Wikimedia.de i Wikirječnik.de dokumentirani, doprinose širenju znanja o ovom neizostavnom prirodnom fenomenu.