Novo predavanje: Kako mozak utire put do inteligentne umjetne inteligencije!

Novo predavanje: Kako mozak utire put do inteligentne umjetne inteligencije!

Wolf Singer, poznati njemački neuroznanstvenik i bivši direktor Instituta Max Planck za istraživanje mozga, intenzivno se zanima kako funkcioniraju prirodni mozgovi u usporedbi s računalnim sustavima. Cilj njegova istraživanja je utvrditi može li rad računalnih sustava koristiti analogna načela za razvoj umjetne inteligencije (AI). U tom kontekstu, on posebno ispituje funkcionalnost dubokih neuronskih mreža (DNN) i velikih jezičnih modela (LLM) kao što je ChatGPT.

DNN su složene umjetne neuronske mreže koje su sposobne nositi se sa zahtjevnim zadacima, na primjer u prepoznavanju slika ili igranju šaha i Goa. LLM, s druge strane, uključujući ChatGPT, koriste velike količine teksta za razumijevanje jezika i donošenje zaključaka. Unatoč tehnološkom napretku, Singerovo istraživanje sugerira da postoje temeljne razlike između umjetnih i prirodnih sustava:

Temeljne razlike

• Künstliche Systeme verlassen sich auf digitale Signale und verarbeiten Informationen seriell innerhalb hierarchischer Architekturen.
• Natürliche Systeme hingegen verwenden analoge Signale, die parallel in einem stark vernetzten und flach hierarchischen Format bearbeitet werden.
• Ein markanter Unterschied ist die Dynamik: Während künstliche Systeme statisch arbeiten, zeichnen sich natürliche Systeme durch ein hochdynamisches Verhalten aus, das rhythmische Schwingungen und komplexe Interferenzmuster aufweist.

Simulacije su pokazale da ta dinamička svojstva predstavljaju učinkovitu računalnu strategiju i mogu ponuditi slične prednosti kvantnim računalima. Nalazi iz Singerova rada mogli bi pomoći u razvoju energetski učinkovitih AI sustava koji se temelje na načinu na koji funkcionira ljudski mozak. To se, između ostalog, odnosi i na Teoriju vremenskog povezivanja, koja opisuje kako sinkronizirane neuronske oscilacije omogućuju različitim regijama mozga koherentnu percepciju. Singerov interdisciplinarni pristup kombinira neuroznanost s informatikom i mogao bi biti ključan za budućnost umjetne inteligencije.

Wolf Singer će u utorak, 27. svibnja 2025. u 19 sati održati javno predavanje pod nazivom "Oscilacije, valovi i interferencije. Lingua franca cerebralnog korteksa" u svjetlarnoj dvorani glavne zgrade Sveučilišta Bauhaus u Weimaru u sklopu ciklusa događanja "Sonic Talks". Aktualna tema serije je ritam, zvuk i iscjeljivanje te na taj način daje zanimljiv pogled na odnos ljudi i tehnologije.

Perspektiva Henninga Becka

Henning Beck, jednako istaknuti neuroznanstvenik i autor bestselera, u svom trenutnom intervjuu naglašava razlike između ljudske inteligencije i umjetne inteligencije. Beck se bavi stvaranjem misli i ukazuje na razlike u načinima razmišljanja. Dok sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT-a analiziraju podatke i generiraju vanjske vjerojatnosti za rezultate, ljudi često počinju sa svjesnom namjerom i razmišljaju u slikama i obrascima.

Beckova analiza pokazuje da ljudi koriste jezik kao izraz već postojećih ideja, dok se AI modeli temelje na predviđanju riječi. Ključna prednost ljudskog mozga je njegova sposobnost da se nosi s nemjerljivim aspektima kao što su odnosi i kreativne odluke. S obzirom na današnje izazove, Beck vidi potrebu da pojedinci razmišljaju neovisno i kritički kako bi razumjeli i posebno kontrolirali utjecaj umjetne inteligencije.

U svom argumentu Beck naglašava da su AI sustavi posebno učinkoviti kada obrađuju velike količine podataka, ali da dostižu svoje granice kada su u pitanju novi problemi. Povijesno gledano, nove tehnologije nisu dovele do masovne nezaposlenosti, već su stvorile nove mogućnosti zapošljavanja. Zalaže se za promatranje umjetne inteligencije kao alata koji dobiva vrijednost kroz međuljudsku interakciju i preporučuje promicanje stilova vodstva orijentiranih na budućnost koji naglašavaju hrabrost i otvorenost prema novim tehnologijama.