Bioraznolikost pod pritiskom: EU pooštrava ciljeve očuvanja!
UNI Freiburg stvara standardizirane postupke za bilježenje bioraznolikosti. Cilj: Optimizirati upravljanje zaštićenim područjima.

Bioraznolikost pod pritiskom: EU pooštrava ciljeve očuvanja!
Dana 16. listopada 2025. projektni tim “AI National Park” podnijet će izvještaj u Sveučilište u Freiburgu da je postignut značajan napredak u evidentiranju bioraznolikosti i čimbenika poremećaja. U sklopu ovog projekta razvit će se standardizirani postupci za provedbu sveobuhvatne inventure bioraznolikosti u uključenim područjima.
Središnji cilj projekta je formulirati konkretne preporuke za djelovanje koje se temelje na znanstvenim spoznajama. Na taj način se želi optimizirati strategija upravljanja zaštićenim područjima. Planirane mjere također uključuju preusmjeravanje tokova posjetitelja na temelju podataka u osjetljivim područjima tijekom sezone razmnožavanja i razmnožavanja, posebno za tetrijeba, kako se nepotrebno ne bi uznemiravale populacije životinja.
Adaptivno upravljanje i tehnološki napredak
Projektom je omogućena i prilagodba planova lova na papkarastu divljač. Takav potez mogao bi promicati pozitivan razvoj u šumskim područjima. Inovativni aspekt je korištenje kamera zamki za snimanje većih sisavaca. Dokumentiranje divljih životinja poput jelena, lisica i divljih svinja moglo bi pomoći u stjecanju boljeg uvida u ponašanje i stanište ovih vrsta.
U isto vrijeme, Europski parlament je u lipnju 2021. usvojio strategiju bioraznolikosti za 2030. europski zastupnici odlučan. Ova strategija ima za cilj obnoviti, učiniti otpornijima i adekvatno zaštititi ekosustave EU-a do 2050. Ključni element ove strategije cilj je zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući šume, močvare i druga kritična staništa.
Mjere očuvanja i biološke raznolikosti
Osim toga, potrebno je da deset posto površina ostane uglavnom netaknuto. Obvezujuća priroda ovih ciljeva trebala bi se osigurati kroz suradnju između država EU-a i regionalnih i lokalnih vlasti. Zastupnici Europskog parlamenta također su izrazili zabrinutost zbog smanjenja broja oprašivača, što predstavlja prijetnju bioraznolikosti i sigurnosti hrane. U tom kontekstu zahtijeva se revizija inicijative EU o oprašivačima. Cilj je stvoriti novi okvir za promatranje ovih važnih kukaca.
Inicijativa ima za cilj uspostaviti pouzdane mjere, jasne vremenski ograničene ciljeve i pokazatelje te promicati izgradnju kapaciteta. Također se planira definirati konkretne ciljeve podrške biološkoj raznolikosti u urbanim područjima. Na primjer, trebali bi postojati stroži zahtjevi za udio zelenih krovova u novim zgradama i promicanje urbane poljoprivrede. Smanjenje upotrebe kemijskih pesticida također je dio tih napora.
Sveobuhvatni ciljevi EU-a također uključuju da se do 2030. najmanje 25 posto poljoprivrednog zemljišta obrađuje organski, dok bi se uporaba opasnih pesticida trebala smanjiti za 50 posto. Osim toga, cilj je smanjiti potrošnju gnojiva za najmanje 20 posto kako bi se smanjili gubici hranjiva.
Ove inicijative odražavaju sve hitniju potrebu za zaštitom i promicanjem biološke raznolikosti u urbanim i ruralnim područjima. Kombinacija tehničkih inovacija i političkih mjera mogla bi biti odlučujući korak za budućnost ekosustava u Europi.