Budućnost industrije: transformacija umjesto zastoja!

Budućnost industrije: transformacija umjesto zastoja!

Industrijska proizvodnja suočava se s temeljnom promjenom. Profesor Thomas Bauernhansl, voditelj Instituta za industrijsku proizvodnju i tvorničke operacije (IFF) na Sveučilištu u Stuttgartu, naglašava hitnost transformacije u nedavnom podcastu. Ističe da se budućnost ne smije dizajnirati samo digitalno, već i biološki. Održivost igra ključnu ulogu i prepoznata je kao neophodan pokretač inovacija, dok sama učinkovitost više nije dovoljna da se odgovori na izazove našeg vremena. To je također postalo jasno u raspravama o kružnim ekonomskim modelima i novim materijalima. Bauernhansl poziva na sustavno razmišljanje, koje se smatra bitnom osnovom za učinkovitu promjenu.

Kao dio trenutnog razvoja, studija “Industrijska transformacija” Fraunhofer instituta za industrijsko inženjerstvo i organizaciju IAO opisuje da je stvaranje industrijske vrijednosti pod pritiskom zbog globalnih kriza, tehnoloških preokreta i sve većih zahtjeva za održivošću. Cilj studija je tvrtkama ponuditi orijentacijske i metodološke pristupe za stvaranje održive vrijednosti. Fokus je na konceptu upravljanja industrijskom transformacijom, koji služi kao strukturni okvir za sustavno planiranje i kontrolu procesa promjena.

Upravljanje kao ključ transformacije

Dr. Moritz Hämmerle, voditelj istraživačkog područja "Kognitivni inženjering i proizvodnja" pri Fraunhofer IAO, objašnjava da transformaciju ne treba shvatiti samo kao korak prema novoj tehnologiji, već i kao temeljno prestrojavanje samih organizacija. Upravljanje se pokazalo kao instrument relevantan za planiranje koji u obzir uzima sve resurse, procese i strategije. Osigurava da se postojeći obrasci stvaranja vrijednosti zamijene inovativnim operativnim modelima i novim poslovnim strategijama.

Potreba za ovakvim pristupima postaje još jasnija kada se uzme u obzir ekonomski potencijal kružnog gospodarstva, koje posljednjih godina postaje sve važnije. To uključuje aspekte kao što su smanjenje resursa, proširenje upotrebe i recikliranje. Definicija takozvanih "deset R" (Refuse, Rethink, Reduce, Reuse, Repair, Refurbish, Remanufacture, Repurpose, Recycle, Recover) nudi ciljani pristup implementaciji ovih načela u tvrtkama. Prema izvješću Deloittea i Circle Economy Global Circularity Gap Report 2023, udio kružnog gospodarstva u globalnom gospodarstvu iznosi samo 7,2 posto, što je pad s 9,1 posto u 2018. godini.

Uloga sveučilišta i start-upa

Bauernhansl također naglašava središnju ulogu sveučilišta i novoosnovanih poduzeća u oblikovanju ove transformacije. Ove institucije nisu samo nositelji inovativnih ideja i tehnologija, već i pioniri u obrazovnoj reformi potrebnoj za pripremu sljedeće generacije za izazove industrijalizacije. U današnjim brzim vremenima za tvrtke je ključno saznati kako mogu motivirati ljude da aktivno oblikuju promjene – jer su hrabrost i sposobnost suočavanja sa složenošću temeljni preduvjeti uspjeha.

Općenito, industrijska transformacija zahtijeva ponovno promišljanje načina na koji tvrtke oblikuju ekonomske procese. Ključno je težiti dugoročnom otpornom, učinkovitom i održivom stvaranju vrijednosti. Svi akteri – tvrtke, vlade, investitori i potrošači – pozvani su da prepoznaju potencijal kružnog gospodarstva i aktivno oblikuju trend.