Proboj u istraživanju mikrobioma: Uzorci sline otkrivaju bolesti!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Sveučilište u Hohenheimu ispituje tipove mikrobioma pomoću uzoraka sline za procjenu rizika od bolesti.

Die Universität Hohenheim untersucht Mikrobiomtypen mittels Speichelproben zur Risikenabschätzung für Krankheiten.
Sveučilište u Hohenheimu ispituje tipove mikrobioma pomoću uzoraka sline za procjenu rizika od bolesti.

Proboj u istraživanju mikrobioma: Uzorci sline otkrivaju bolesti!

Aktualna studija Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu pružila je nove uvide u ulogu ljudskog mikrobioma. Kao dio ove studije, analizirani su uzorci sline kako bi se pronašli tragovi o sastavu mikrobioma želuca i tankog crijeva. Cilj ovog istraživanja je bolje procijeniti individualni rizik od pojedinih bolesti. Rezultati bi mogli imati dalekosežne posljedice za neinvazivne dijagnostičke postupke i ciljane preventivne mjere.

Studija je identificirala dva stabilna tipa mikrobioma u slini, želucu i tankom crijevu 20 ljudi. Zapanjujuće otkriće je dominacija bakterijskog roda Prevotella-7 u jednom od tipova mikrobioma. Ljudi s profilom Prevotella-7 imali su manje potencijalno patogenih bakterija i niže razine TNF-α. TNF-α je važan upalni marker koji ima ključnu ulogu u kroničnim upalnim bolestima. Oralni mikrobiom stoga ne utječe samo na oralno zdravlje, već i na zdravlje gastrointestinalnog trakta.

Tehničke inovacije za istraživanje mikrobioma

Razvijena je inovativna metoda za analizu uzoraka siromašnih bakterijama koja kombinira DNA i RNA za identifikaciju aktivnih bakterijskih vrsta. Rezultati se također temelje na podacima iz studije REIMAGINE, koja daje informacije od 254 osobe. U budućnosti bi ova metodologija mogla poslužiti kao neinvazivna dijagnostička testna metoda za procjenu rizika od upalnih i zaraznih bolesti.

Istraživanje postavlja temelje za ranu identifikaciju rizičnih skupina, što bi moglo omogućiti preventivne mjere protiv bolesti poput paradentoze, reumatoidnog artritisa i metaboličkih poremećaja. Povećana brojnost vrste Prevotella povezana je s raznim bolestima. To uključuje ne samo upalne bolesti, već i parodontitis i bakterijsku vaginozu, koje može potaknuti smanjena prisutnost Lactobacillusa prijavio publikacija o mikrobioti.

Osim toga, pokazalo se da Prevotella igra važnu ulogu u imunološkom razvoju i odgovoru te da može zaštititi od invazije patogena. Može se primijetiti smanjeni udio Prevotelle u plućnoj mikrobioti, osobito kod bolesti dišnog sustava kao što su astma i KOPB.

Povezanost prehrane i mikrobioma

Na mikrobiom značajno utječe prehrana. Očigledna je pozitivna povezanost između Prevotelle i prehrane bogate biljnim tvarima, dok prehrana bogata mastima dovodi do nižeg obilja Prevotelle. Studija o Prevotelli pokazuje da raznolikost vrsta varira u različitim populacijama i da prehrana ima značajan utjecaj na tu varijaciju. U zapadnim populacijama dominira rod Bacteroides, dok Prevotella prevladava u mnogim ne-zapadnim populacijama navedeno sveobuhvatnu analizu.

Rezultati Sveučilišta u Hohenheimu naglašavaju važnost analize uzorka sline kao manje invazivne metode za snimanje mikrobioma. To bi također moglo smanjiti broj pokusa na životinjama, jer je 2023. u Njemačkoj prijavljeno 4368 laboratorijskih životinja, od kojih su većina bile kokoši.

Kontinuirano istraživanje Prevotelle i drugih komponenti mikrobioma bit će ključno za bolje razumijevanje složenih odnosa između mikrobiote, prehrane i bolesti. Identifikacija molekularnih mehanizama mogla bi ponuditi nove pristupe liječenju i prevenciji raznih bolesti.