Suche
Mein Konto
Otkriće u rajčici: Novi peptid mogao bi revolucionirati biljnu proizvodnju!
Istraživanje na Sveučilištu Hohenheim otkrilo je peptid AntiSys u rajčicama, koji regulira imunološke reakcije i potiče rast biljaka.
Otkriće u rajčici: Novi peptid mogao bi revolucionirati biljnu proizvodnju!
Veliko otkriće u istraživanju biljaka moglo bi revolucionirati razumijevanje imunološke obrane rajčice. Istraživački tim iz Sveučilište u Tübingenu i Sveučilište u Hohenheimu je otkrio novi peptid nazvan AntiSys koji je ključan za normalan rast i razmnožavanje biljaka rajčice. AntiSys djeluje tako da sprječava pretjeranu reakciju imunološkog sustava biljke. Ovo je osobito važno jer pretjerane obrambene reakcije mogu utjecati na rast i produktivnost biljke.
Rajčice koriste signalni peptidni sustav za obranu od grabežljivaca aktiviranjem obrambenih odgovora kada ih oštete insekti. Tijekom najezde insekata sistemin se oslobađa u velikim količinama i aktivira receptor SYR1. AntiSys, s druge strane, blokira ovaj receptor bez da ga aktivira, držeći imunološki sustav rajčice u neaktivnom stanju.
Posljedice otkrića za poljoprivredu
U pokusima, mutanti koji nisu proizvodili AntiSys rasli su znatno gore, imali su manje plodova i imali su malformacije. Ovi rezultati postavljaju pitanja o tome postoje li slični antagonisti u drugim biljnim vrstama i kako se potencijalno mogu koristiti za poboljšanje usjeva. Studija je objavljena u časopisu Cell i mogla bi imati dalekosežne implikacije na poljoprivredu.
Paralele s ljudskim imunološkim sustavom su izvanredne. I ovdje antagonisti prigušuju aktiviranje citokina kako bi upalne reakcije bile u ravnoteži. To bi potencijalno moglo dovesti do daljnjih istraživanja biologije biljaka koje pokreću razvoj otpornih biljaka.
CRISPR/Cas9: Revolucionarna tehnologija
Dok otkriće AntiSysa predstavlja važan korak u istraživanju biljaka, tehnologija za uređivanje gena CRISPR/Cas9 izaziva pomutnju u znanstvenoj zajednici. CRISPR/Cas9 je revolucionarna tehnika za ispravljanje genetskih mutacija i stvaranje preciznih genetski modificiranih organizama. Moguće primjene su široke: od liječenja nasljednih bolesti do razvoja otpornih biljaka.
Sustav CRISPR, prirodni obrambeni sustav kod bakterija, omogućuje specifično rezanje DNK i njezinu promjenu pomoću različitih mehanizama popravka. S više od 70% svjetskih projekata uređivanja genoma koji koriste CRISPR/Cas, ova se metoda etablirala kao temeljna za modernu biologiju. Osobito su vrijedna pažnje pomaci kao što su otpornost sorti pšenice na pepelnicu ili proizvodnja pšenice bez glutena.
Međutim, ovaj napredak također se suočava s etičkim problemima. Kritičari tvrde da CRISPR/Cas treba smatrati oblikom genetskog inženjeringa jer se genomom tehnički manipulira. Zagovornici pak naglašavaju da se alati uklanjaju nakon uporabe te da biljke ne sadrže nikakve strane gene.
Budući izgledi i propisi
Godine 2024. 1500 istraživača, uključujući 35 dobitnika Nobelove nagrade, pozvalo je da se metode uređivanja genoma priznaju kao legitimne metode uzgoja. Unatoč tome, europsko zakonodavstvo ostaje osjetljivo pitanje. ECJ je 2018. presudio da se biljke uređene s CRISPR/Cas smatraju genetski modificiranim organizmima, što je dovelo do strogih propisa u EU. Međutim, Europska komisija planira reformu za ublažavanje zahtjeva, što bi moglo ponuditi izglede za šire prihvaćanje CRISPR/Cas u Europi.
Diljem svijeta, u zemljama poput SAD-a i Kine, za genetski modificirane biljke vrijede znatno manje strogi propisi. To bi moglo dovesti do promjene konkurentske situacije između regija u korist onih zemalja koje imaju manje restriktivne zakone o genetičkom inženjeringu.